Djeca u jako ranoj fazi otvaraju profile na društvenim mrežama

Doc. dr. sc. Ivana Sivrić:
Djeca u jako ranoj fazi otvaraju profile na društvenim mrežama

Tribina pod nazivom „Virtualni svijet djece i mladih: izazov na putu odrastanja“ održana je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja koje je provelo Društvo za medijsku kulturu, a rađeno je  na području HNŽ-a na dvije dobne skupine koju su činila djeca u četvrtim razredima koji tek počinju stvarati digitalne navike  i djeca u sedmim razredima osnovnih škola za koje se smatra da su već aktivni konzumenti medija. Više o tribini kao i o rezultatima istraživanja razgovarali smo s doc. dr. sc. Ivanom Sivrić sa Studija novinarstva.

Što vas je potaknulo da ove godine odaberete ovu temu?

Govor o virtualnom svijetu često se stavlja u opoziciju realnom, što nije posve ispravno, jer koncept virtualnog, u kontekstu novih medija, sve više postaje sastavni dio svakodnevnih aktivnosti i navika čovjeka. Virtualni svijet je svojevrsni prostor u kojemu pojedinac može provoditi puno vremena, stvarati odnose, ugovarati poslove, stjecati prijateljstva itd. Kako se često spominje u zadnje vrijeme da mladi i djeca jako puno vremena provode u tom virtualno svijetu naš je cilj bio istražiti vrijeme koje provode i  navike koje  imaju mladi u našoj županiji kada su u pitanju mediji, društvene mreže i  izazovi u njihovom  odrastanja.

Što ste istraživali?

Rezultati tu pokazali da 95% ispitanika ima otvoren profil na društvenim mrežama prije trinaeste godine što samo po sebi govori da nisu spremni, a niti dovoljno educirani. Istražili smo njihova rizična ponašanja na internetu gdje smo dobili podatak da bi se 30,7% djece dopisivalo s nepoznatom osobom na internetu dok bi njih 22,7% otišlo na susret s nepoznatom osobom koju su upoznali putem interneta. Negativna iskustva do sada na društvenim mrežama imalo je 39% ispitanika, 20% ispitanika je objavljivalo neistine o drugim učenicima/prijateljima na društvenim mrežama, a čak 15% ispitanika je priznalo da je slalo uvredljive poruke drugima putem interneta. Samo usporedbe radi u Hrvatskoj je par godina ranije provedeno slično istraživanje koje je pokazalo manji postotak istih rizičnih ponašanja nego kod naše djece i mladih. Prema tome, podaci su veoma ozbiljni i pokazuju gdje smo trenutno kada je riječ o medijskom odgoju i koliko su u našem društvu potrebne promjene. Potrebno je  sustavno raditi na ovim temama kako bismo smanjili mnoge oblike vršnjačkog nasilja, cyberbullyinga, manjka empatije i ostalog. Pored navedenog nastojali smo istražiti medijske navike djece i mladih s posebnim osvrtom na vrijeme koje provode s medijima te je li to vrijeme utječe na njihove svakodnevne interakcije s okolinom, prijateljima, obitelji, a na kraju i na njihov uspjeh u školskoj godini.

Što su pokazala istraživanja koliko su djeca otvorena za virtualni svijet?

Jako su otvorena za virtualni svijet komunikacije, da pri tom nisu svjesni moguće manipulacije, lažnih profila, nasilja i sličnog. Kroz radionice upoznali su se i sa zakonskim normama, pravima i smjernicama koje im mogu koristiti u tome da se što kreativnije izraze, ali i da kritički promišljaju o svim medijskim sadržajima koje svakodnevno koriste (zaštiti privatnosti, objavljivanja podataka o sebi i drugima, zakonskim obvezama i pravima). Stoga, zaista smatramo da nam je ovo istraživanje pokazalo na čemu treba u budućnosti raditi kada su u pitanju edukacije djece o medijima i stjecanju medijskih navika, a sve u svrhu što kvalitetnijeg odgoja općenito pa tako i  medijskog odgoja.

Kakve su teme bile dosadašnjih godina na tribinama?

To su bile teme s područja pedagogije, komunikologije, psihologije i filozofije, a koje se tiču djeteta i njegovih potreba i prava. Ove godine smo se odlučili progovoriti o medijima, medijskim navikama djece i mladih, virtualnoj komunikaciji i  suvremenoj obitelji koja prolazi razne transformacije u odgoju pa tako i u području medijskog odgoja. U prvom dijelu tribine uveli smo prisutne u  ideju susreta, a potom prezentirali rezultate istraživanja koje smo proveli u prošloj godini na području HNŽ-a.

S kojim ciljem je osnovano Društvo za medijsku kulturu?

Cilj nam je pridonijeti edukaciji građana, s posebnim osvrtom na djecu i mlade, o medijskoj kulturi i medijskoj pismenosti kroz edukativne radionice koje se provode u školama, fakultetima, knjižnicama i drugim javnim odgojno obrazovnim institucijama. Mi smo mlada Udruga, nastala prije dvije godine. Skromno smo krenuli, polako ali s jasnim ciljem. Dva projekta su završena i evo rezultati su pomalo vidljivi. Pred nama je još mnogo izazova i ideja u planu. Jako smo sretni jer smo u rad uključili  mlade ljude koji svojom, prije svega voljom, željom i znanjem pomažu da ova Udruga nastavi živjeti i učiti mlade ljude o nužnosti medijskog odgoja, obrazovanja, medijskoj kulturi, ali i stjecanju pravilnih navika u uporabi medija. Stoga i ovo istraživanje koje smo prezentirali ide u tom pravcu.

Treci.ba 

Uredništvo zadržava pravo cenzure u slučaju govora mržnje ili nepristojnog i neprikladnog govora.

Anketa

Koji medij najčešće pratite?

Mišljenje

doc. dr. sc. Marko Odak, prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta
Studentski radio Live streaming
KLIKNI I
SLUŠAJ
Konekcija nije uspostavljena
Studentska
televizija
(youtube
channel)
Studentski
prilog
večernjeg
lista