Sve više studenta traži stručnu pomoć psihologa

Ivana Trlin:
Sve više studenta traži stručnu pomoć psihologa

''Broj studenata  koji traže stručnu pomoć u posljednje vrijeme se znatno povećao i to je trend koji se nastavlja'', rekla je za treći.ba psihologinja i psihoterapeutkinja Ivana Trlin.

Trlin je privatni psiholog i psihoterapeut u Mostaru. Svoje akademsko obrazovanje stječe završetkom Filozofskog fakulteta u Sarajevu studija psihologije, po tome se nastavlja samostalno educirati u Londonu.

Ističe da je za postizanje dobrog akademskog uspjeha važno da naše cjelokupno zdravlje bude funkcionalno pa tako i mentalno. Razlozi zbog kojih se studenti javljaju za stručnu pomoć, su različiti. ''Studenti se najviše javljaju zbog anksioznih stanja, napada panike, pretjerane brige, ali i zbog nekih privatnih problema kao što su ljubavni problemi, obiteljski i društveni'', navodi Trlin.

Jedan od čimbenika javljanja različitih duševnih stanja, tvrdi psihologinja, mogu biti i promjene okoline, posebice ako se radi o osjetljivim osobama  koje ranije nisu mijenjale  okolinu i odvajale se od svojih obitelji.

Trlin navodi kako se studentska populacija za pomoć obraća tek kada stanje ili problem bude u naprednoj fazi. ''Studenti se najčešće javljaju kada njihovo stanje postane nepodnošljivo i spriječava ih u svakodnevnim obavezama, tada je njihovo zdravlje znatno narušeno i treba dugo vremena da se oporavi'', rekla je Trlin.

Naglašava kako je važno studente informirati o 'mentalnoj higijeni' i kako pravilno o njoj voditi brigu da uopće ne bi došlo do angažmana stručnih osoba te kako se sve više ljudi suočava s istom vrstom problema i diže se svijest, ali ne u toj mjeri u kojoj bi trebala biti.

„Kako bi se riješio problem mentalnog zdravlja potrebno je na vrijeme potražiti stručnu pomoć i odabrati pravu osobu, provjeriti ono što ona nudi, certifikate koje posjeduje, jer nije dovoljno samo da bude fakultetski obrazovana osoba nego može li i riješiti problem“, govori Trlin te dodaje kako je u današnjem stresnom vremenu bitno djelovati preventivno kako bi izgradili i zadrzali dobro mentalno zdravlje.

„Redovito bavljenje sportom, boravak u prirodi, zdrava ishrana, adekvatno nošenje sa životnim izazovima i obvezama, dobri i adekvatni međuljudski odnosi, dovoljno odmora, sna te još mnogo toga preduvjet su dobrog fizickog i mentalnog zdravlja. Na terapiju se može otići i kako bi se adekvatno naučili nositi s vlastitim negativnim emocijama, ponašanjima i reakcijama. Način na koji živimo brzo i lako nas može 'gurnuti preko ruba'", objasnila je Trlin.

Naša sugovornica je stekla dugogodišnje iskustvo u radu s djecom, adolescentima i odraslima te je kvalificirana za rad u svim zemljama Europe. Prva i jedina u BiH i u regiji certificirana je za rad EMDR metodom za djecu i adolescente, ali i također nositeljica certifikata za kognitivne bihevioralnu terapiju te za metakognitivnu.

''Moji klijenti su u središtu mog rada, a moja praksa je rođena iz želje da pomognem ljudima prevladati neugodne i ometajuće simptome, teškoće i probleme'', profesionalna je misaona vodilja psihologinje Trlin.

Zorana Terzić

Uredništvo zadržava pravo cenzure u slučaju govora mržnje ili nepristojnog i neprikladnog govora.

Anketa

Koji medij najčešće pratite?

Mišljenje

doc. dr. sc. Marko Odak, prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta
Studentski radio Live streaming
KLIKNI I
SLUŠAJ
Konekcija nije uspostavljena
Studentska
televizija
(youtube
channel)
Studentski
prilog
večernjeg
lista