Kako je to studirati u zrelijim godinama?

ISKUSTVA STARIJIH STUDENATA
Kako je to studirati u zrelijim godinama?

Postoji veliki broj ljudi u 30-im, 40-im pa i u 50-im godinama koji su oduvijek htjeli studirati, ali ih je život odveo u nekom drugom smjeru. Sada, kada su koliko-toliko situirani i mladenački znatiželjni, ima li bolje opcije nego upisati studij koji su oduvijek željeli. Naravno, ne radi se samo o pametnom načinu korištenja slobodnog vremena. Razlozi su brojni. Za neke je to neostvarena životna želja, mogućnost zaposlenja i napredovanja u struci. Neki se odlučuju za novu profesionalnu orijentaciju, a neki bi samo htjeli papir i veću plaću. No jedno je sigurno, stariji studenti stavljaju naglasak na užitak samog stjecanja znanja.

Idealan primjer kako se uz dobru organizaciju može uspješno obavljati nekoliko uloga je dr. sc. Miro Radalj, docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Doktorski studij upisao je oko 45. godine. U svojoj generaciji bio je uvjerljivo najstariji i od 30-40 kolega koji su pohađali taj isti doktorski studij prvi je doktorirao.

„Mlađe kolege bili su svježijih znanja, boljeg pamćenja, mnogi s netom završenim temeljnim studijima. Veći dio njih nisu trebali putovati do mjesta studija, što sam ja morao. Znajući da iz jedne generacije doktorira tek 3-4 doktoranda, bio sam prilično pesimističan po pitanju mog konačnog rezultata. Uz to sam vodio tvrtku koja zapošljava 50 djelatnika i upravljao humanitarnom organizacijom. Otac sam i petoro djece, sa svim zadatostima i zauzetostima koje te činjenice nose sa sobom. Već tijekom studija uočio sam da unatoč svim mojim nedostacima i otegotnim okolnostima koje sam naveo imam i prednost životnog iskustva kojeg donose godine“, prisjeća se profesor Radalj.

Upravo te godine, za koje je držao da su mu glavni nedostatak pokazale su se kao prednost, jer kako kaže one sa sobom donose iskustvo u donošenju odluka, usmjerenost na cilj, marljivost i odgovornost. Njegovo profesorsko iskustvu u radu sa starijim studentima također potvrđuje tu tezu: „stariji studenti su predaniji i odgovorniji. Studij kojeg upišu ih uvijek jako zanima, revni su u pohađanju nastave. Radoznali i željni znanja, znaju zašto su upisali studij i koliko ih to košta vremena i novaca, žele ga dovršiti. Visoko su motivirani, učinkoviti, ne predaju se olako i ne deprimiraju, imaju cilj kojeg najčešće dostignu, s njima mi je drago raditi“, poručuje profesor Radalj.

Profesorovu tezu potvrđuje i širokobriješka umjetnica gospođa Karolina Marušić. Akademiju likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu upisala je u 47-oj godini. Danas ima zvanje magistra slikarstva i profesorice likovne kulture. Dobitnica je brojnih nagrada među kojima se posebno ističe nagrada Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke FBIH kao najbolji student ALU Široki Brijeg za akademsku godinu 2017./2018. Do sada je imala devet samostalnih izložbi i preko 30 skupnih od toga više od deset žiriranih, što u zemlji što u inozemstvu.

„Dugo mi je trebalo da se odvažim, što sam više oklijevala želja je bila veća. Kad upišeš nešto što voliš, pa i u zrelim godinama, onda stvarno goriš i rezultati su tu. Akademija je specifična po tome što se ne može studirati uz rad, već moraš bit cijeli dan na akademiji. Meni su se stvari u životu posložile i pružila mi se prilika, koju sam iskoristila. Obzirom na moje, mnogobrojne zdravstvene probleme, u vrijeme studija išlo mi je na ruku. Obitelj i obaveze sve se stigne, ako se stvari dobro poslože“ kaže gospođa Marušić.

Za razliku od širokobriješke umjetnice kojoj je primarni cilj bio da izrazi svoj kreativni potencijal, gospođa Gordana Kvesić također iz Širokog Brijega studij prava je morala upisati zbog posla. Studij je upisala u 34-oj godini. Kaže da je nije bilo lako uskladiti obitelj, posao i ići u drugi grad na studij. Ali isto tako naglašava da je imala veliku sreću što je imala podršku obitelji i kolega. „Ponosna sam da sam to uspjela izgurati. Ta radost u meni ne može se opisati riječima. Jedno novo iskustvo koje se na kraju krajeva isplatilo. Svatko ima neki cilj, ja sam svoj ostvarila. Najgore je kad život prođe u praznom hodu. Ako ništa drugo uzor sam svojoj djeci. I koliko god zvučalo otrcano zaista nikad nije kasno“, poručuje gospođa Kvesić.

Da je sve manje na snazi shema škola - fakultet - posao u struci poručuje nam naš sugovornik gospodin Domagoj Skoko iz Širokog Brijega. Odmah nakon završene srednje škole upisuje studij ekonomije na Sveučilištu u Mostaru. Nakon zaposlenja u struci ubrzo je shvatio da ekonomija nije područje u kojem se dugoročno vidi. Drugi studij upisuje u 34-oj godini. „Upisao sam Fakultet informacijskih tehnologija (FIT) na Univerzitetu Džemal Bijedić. Zanimalo me je računarstvo. To je područje koje me i danas zanima, koje radim i u kojem se želim razvijati. Nakon položenih ispita prve i druge godine koji su bili uistinu zanimljivi počinjem gubiti interes. Nisam mogao uskladiti sve obveze. Bavio sam se nekim drugim stvarima koje su me okupirale. Zamrzavam studij, al ne znači da ga neću nastaviti. Samo moram posložiti još neke stvari da bih se ponovno mogao vratiti studiju“ poručuje Skoko.

Vremena kad su samo studirali klinci su iza nas. Zašto bih se uopće želja za znanjem, promjenom, boljim životom ograničavala samo na razdoblje od 18.-23. godine? Stjecanje akademskog obrazovanja u zreloj životnoj dobi kako u svijetu tako i kod nas u BiH postala je redovita pojava. Danas je postala najnormalnija stvar da se fakulteti upisuju u dobi koja je nekada bila totalni tabu za indeks. Akademsko obrazovanje dobro došlo je u svakoj životnoj dobi i ne mora biti nužno uvjetovano željom za zaposlenjem. To je investicija u sebe.

Kristina Grubešić

Uredništvo zadržava pravo cenzure u slučaju govora mržnje ili nepristojnog i neprikladnog govora.

Anketa

Koji medij najčešće pratite?

Mišljenje

doc. dr. sc. Marko Odak, prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta
Studentski radio Live streaming
KLIKNI I
SLUŠAJ
Konekcija nije uspostavljena
Studentska
televizija
(youtube
channel)
Studentski
prilog
večernjeg
lista