Roman koji je i danas plodno tlo za filozofska pitanja

Zločin i kazna
Roman koji je i danas plodno tlo za filozofska pitanja

Roman Fjodora Dostojevskog  “Zločin i kazna” govori o studentu koji je ubio dvije starice te je imao ogroman utjecaj kako na rusku, tako i na svjetsku književnost i kulturu, a i danas je plodno tlo za filozofska pitanja o etičnosti njegovog čina ubojstva.

Zanimljivo je da je u kolovozu 1865. godine sin trgovca Gerasim Čistov, raskolnik po vjeroispovijesti, optužen za ubojstvo s predumišljajem. Njegove žrtve su bile dvije starice - pralja i kuharica. Ubio ih je da bi opljačkao njihovu gazdaricu. Obje starice su ubijene sjekirom. Mnogi kritičari smatraju da je taj događaj poslužio Fjodoru Dostojevskom kao inspiracija za roman "Zločin i kazna". 

Roman je imao velikog utjecaja i na kazalište - postavljan je na scene diljem Europe, a jedna od najznačajnijih je bila predstava Paula Ginistyja u pariškom "Odeonu" 1888. godine. Imao na desetke ekranizacija. Prvi put je ekraniziran još u Ruskom Carstvu 1909. godine, a smatra se da je drama sovjetskog redatelja Lava Kulidžanova (1969.) najuspješnija ekranizacija "Zločina i kazne".

Radnja romana se odrazila i u mnogim suvremenim filmskim ostvarenjima. Po velikoj ljubavi prema Dostojevskom posebno je poznat Woody Allen. Vrlo jasne paralele s "Zločinom i kaznom" primjetne su u filmovima "Završni udarac" (Match Point, 2005.) i "Nerazuman čovjek" (Irrational Man, 2015.). Popularni ruski pisac detektivskih priča u povijesnom kontekstu Boris Akunjin napisao je djelo "F.M." (Fjodor Mihailovič), gdje prikazuje zločin Rodiona Raskoljnikova u žanru detektivskog romana, s tim što je glavni junak mrtvozornik Porfirij Petrovič. U Moskvi je 2016. godine postavljen na scenu mjuzikl "Zločin i kazna", a u Londonu je roman interpretiran kao rock mjuzikl.

Portret Dostojevskog (slikar - Ilja Glazunov),Dostojevski je baš kao i Raskoljnikov zbog širenja zabranjenog pisma kritičara i publicista Visariona Belinskog proveo četiri godine na robiji u Sibiru (od 1850. do 1854). To je razdoblje opisao u romanu "Zapisi iz mrtvog doma". To životno iskustvo je jako utjecalo na ruskog pisca. On je na robiji snažno osjetio bolesti svoje epohe: sveopće siromaštvo, porast kriminala i pijanstvo.

Dostojevski je stalno imao financijskih problema te je, da bi preživio, morao za mali honorar pisati svoja djela na brzinu, kako bi ih stigao završiti u predviđenom roku, sukladno krajnje nepovoljnim uvjetima ugovora. Najzad je Dostojevski 1865. ponudio Mihailu Katkovu, tadašnjem uredniku utjecajnog književnog lista Ruski vjesnik, malu priču - "psihološki izvještaj o jednom zločinu". Priča neprimjetno prerasta u veliki roman.

Dostojevski zapostavlja sve ostale književne poslove i tijekom cijele 1866. godine piše roman čija se nova poglavlja postupno objavljuju u Ruskom vjesniku. Kako se sam Dostojevski izrazio, on je radio na romanu "kao robijaš", tj. uopće nije izlazio niti se pojavljivao među ljudima. Te, 1866. godine, "Zločin i kazna" je bilo književno djelo o kojem se najviše govorilo u ruskim književnim krugovima. Tri različite verzije zločina i kazne Sačuvane su tri bilježnice s rukopisima i bilješkama vezanim za "Zločin i kaznu". To su u suštini tri rukopisne redakcije romana. One jasno svjedoče o tome koliko dugo je sam Dostojevski tražio odgovor na glavno pitanje svog romana - zašto je Raskoljnikov izvršio ubojstvo? Zašto je uopće došlo do tog raskola (prezime Raskoljnikov potječe od riječi "raskol") u duši glavnog junaka? Svaka redakcija je imala različito tumačenje.

U provobitnoj priči junak ubija jednu ništavnu osobu da bi njezinim novcem usrećio mnogo divnih ljudi. U drugoj redakciji Raskoljnikov je još uvijek nadahnut tobožnjim humanističkim idejama, tj. želi osloboditi svijet od pohlepne i gramzive starice u korist poniženih i uvređenih, ali ta paradoksalna ideja ubojstva iz ljubavi prema drugim ljudima već poprima crte vlastoljublja. U trećoj redakciji spomenuta misao dostiže kulminaciju: Raskoljnikova upropaštava "Napoleonova dilema", tj. pitanje može li ubiti i ima li pravo na to.

Dostojevski je bio u velikoj nedoumici povodom završetka romana. U jednoj rukopisnoj varijanti postoji čak i bilješka o tome da se Raskoljnikov odlučuje za samoubojstvo.

Zločin i kazna je i danas jedan od najpoznatijih romana u povijesti te obavezna lektira u srednjoj školi, jedna od rečenica moje omiljene srednjoškolske profesorice hrvatskog je bila: “Ne postoji intelektualac koji nije pročitao 'Zločin i kaznu', jer onda nije intelektualac”.

Raskoljnikov ubija, on se bori s vlastitim mislima, bunca i gotovo da zalazi u ludilo. Raskoljnikov je, kako mu i ime kaže, u raskolu između dviju krajnosti: između ideala za koje se bori, i između surove stvarnosti u kojoj se nalazi jedan student u besparici.

I baš kao njegova suprotnost, i imenom i duhom, stoji Razumihin. Iako propali student, Razumihin ne ubija lihvaricu, već zarađuje prevodeći djela, potpuna suprotnost Raskoljniku koji ne mijenja sebe za bolji svijet već sve oko sebe kako bi bio bolji svijet. Vječne polemike se vode i voditi će se, je li Raskoljnikov kao i Napoleon kojem se on divi imao pravo ubiti staricu radi većeg dobra? Imaju li ljudi pravo djelovati za veće dobro, a pritom da stradaju koleteralne žrtve...Mogli bi smo to povezati i s koronom danas i Velikom Britanijom koja se vodila, jedno vrijeme politikom, da je bolje da stradaju stariji i imunološki osjetljivi nego ekonomija... Raskoljnikov ljude dijeli na velike i male, veliki su ti koji su inteligentni i razumni, koji razmišljaju, a mali su malograđani, tu tek tako, jednaki životnijama i potpuno nevažni za svijet.

Sve ovisi o perspektivi čovjeka. Kritičari se razilaze u mišljenjima, no ono u čemu se svi slažu je da je to najbolji roman Dostojevskog, a najbolji romani i jesu podložni subjektivnoj procjeni čitatelja i onog što oni smatraju kao zlo ili dobro.

Maja Ljilja
 

Uredništvo zadržava pravo cenzure u slučaju govora mržnje ili nepristojnog i neprikladnog govora.

Anketa

Koji medij najčešće pratite?

Mišljenje

doc. dr. sc. Marko Odak, prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta
Studentski radio Live streaming
KLIKNI I
SLUŠAJ
Konekcija nije uspostavljena
Studentska
televizija
(youtube
channel)
Studentski
prilog
večernjeg
lista