Svi štuju Gospu, Marija je jedina žena imenom spomenuta u Kur'anu

blagdan velike gospe
Svi štuju Gospu, Marija je jedina žena imenom spomenuta u Kur'anu
Foto: medjugorje- info.com Foto: medjugorje- info.com

Katolički blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije prilika je da se vidi kako se njezin majčinski lik s velikom gorljivošću i revnošću štuje izvan katoličkih krugova, odnosno kako to čini pravoslavlje, a na svoj način i islam.

Katolička crkva o Blaženoj Djevici Mariji vjeruje četiri vjerske istine, tj. dogme: da je djevica, da je bezgrješno začela, da je Bogorodica i da je dušom i tijelom na nebo uznesena. Crkva uči kako Isus nije uzeo Mariju odmah sa sobom na nebo kako bi ostala s apostolima i prvim kršćanima kao utjeha, no zbog njezine čežnje da se združi sa svojim Sinom, Bog joj je uslišio molitvu i poslao anđela da joj navijesti trenutak preminuća. Prije smrti poželjela je vidjeti sve apostole koji su se istom odazvali osim sv. Tome, koji je, stigavši tri dana poslije, htio vidjeti Mariju barem mrtvu u grobu, no kada su otvorili grob, tijela nije bilo u njemu, već su apostoli osjetili samo miris njezinih haljina i čuli anđeoski pjev da je Marija na nebo uznesena. Korijen svetkovine je posveta crkve u čast Bogorodici u Jeruzalemu 15. kolovoza sredinom 5. stoljeća, a bizantski car Mauricije ozakonio je taj blagdan po cijelome svom carstvu pa ga kršćani istoka nazivaju otad Usnućem Blažene Djevice, dok se u Gregorijanskom sakramentaru pape Hadrijana blagdan zove Uznesenje BDM, piše Večernji list.

Papa Pio XII. proglasio je 1. studenog 1950. nauk o Marijinu uznesenju na nebo, a u dogmatskoj buli piše: "Vlašću Gospodina našega Isusa Krista te blaženih apostola Petra i Pavla i svojom vlastitom: proglašujemo, objavljujemo i određujemo da je božanski objavljena istina da je bezgrješna i uvijek Djevica Marija Bogorodica – nakon završena tijeka zemaljskog života – dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu". Ta dogma jedan je od prigovora pravoslavlja zapadnom kršćanstvu premda istočni kršćani s posebnim žarom štuju Blaženu Djevicu Mariju.
Pravoslavci ne vjeruju ni u dogmu o bezgrješnom začeću (pape Pija XI. iz 1852.) prema kojoj je Marija od začeća u utrobi svoje majke bila sačuvana od istočnoga grijeha. Oni, s druge strane, priznaju Marijinu bezgrešnost kao posljedicu Utjelovljenja, odnosno trenutka kada na nju silazi Duh Sveti i čisti je od svake ljage i grijeha kao buduću Bogorodicu. Marija je za pravoslavni svijet, baš kao i za katolike, posvećena, najsvetija među ženama i nakon zemaljskog života uživa slavu svoga sina Isusa Krista. Obraćaju joj se kao vladarici, majci Crkve, i slave blagdan njezina usnuća, tj. uznesenja na nebo.

U liturgijskoj godini istočnih kršćana upravo Marija zauzima značajno mjesto, pa od 12 blagdana tijekom godine nalaze se i tri marijanska: rođenje 8. rujna, prikazanje u hramu 21. studenoga te usnuće 15. kolovoza. A posebno se časte zajednički Kristovi i Bogorodičini blagdani, kao što su Blagovijest 25. ožujka i susret u hramu 2. veljače, dakako kao i Božić i Bogojavljenje. Tu su i posebni blagdani, poput Pokrova Bogorodice 1. listopada i Bogorodičina pojasa 31. kolovoza, koji je spomen na pojas koji je, prema predaji, isplela sama Djevica Marija od devine dlake, a kojega je u grobu kao jedini njezin predmet pronašao sv. Toma. U liturgiji sv. Ivana Zlatoustoga, svećenik, primjerice, moli: "Osobito za presvetu, prečistu, preblagoslovljenu, slavnu Vladaricu našu Bogorodicu i vazda Djevicu Mariju". Dok đakon kadi oltar, narod pjeva: "Dostojno je zaista tebe zvati blaženom, o Bogorodice! Vazda blaženu i posve nevinu i Majku Boga našega..."

Istočni kršćani Bogorodicu časte i preko tjedna, pa teolog Bulgakov piše da se "Presveta Bogorodica spominje i časti svakoga dana u tjednu kao ona koja se trajno pred prijestoljem svoga Sina zauzima za kršćane. Ipak, najviše se časti u nedjelju, srijedu i petak.

Muslimani pak vjeruju da je majka Marija ili, kako je u Kur'anu zovu, Merjem najcjenjenija, najbolja od svih žena, najčestitija i uzor svim ženama do Sudnjeg dana. Vjeruju da je začela po Duhu Svetom i da je Isus sin kojeg je rodila bio potpuno zaštićen od Zlog. Isus je radio Božjom voljom čuda na zemlji.

Kršćanstvo i islam u nekim se elementima drastično razlikuju, a u nekima ne. Budući da je islam nastao mnogo kasnije, Biblija ga ne spominje. Obje su religije monoteističke jer potječu od Abrahamove (Ibrahimove) vjere u jednog Boga. Kur'an se nadovezao na starozavjetnu (Tevrat) i novozavjetnu objavu (Indžil) te tvrdi da obje priznaje. Islam priznaje ključne Božje proroke Starog zavjeta, a s velikim poštovanjem govori o Isusu (Issa) i njegovoj majci Mariji (Merjem). Majka Marija je jedina žena imenom spomenuta u Kur'anu, u kojem postoji cijela sura nazvana po njoj. Poslanik Muhamed ju je spomenuo kao jednu od četiri najbolje žene koje će prve ući u raj.

Prvi. tv 

 

Uredništvo zadržava pravo cenzure u slučaju govora mržnje ili nepristojnog i neprikladnog govora.

Anketa

Koji medij najčešće pratite?

Mišljenje

doc. dr. sc. Marko Odak, prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta
Studentski radio Live streaming
KLIKNI I
SLUŠAJ
Konekcija nije uspostavljena
Studentska
televizija
(youtube
channel)
Studentski
prilog
večernjeg
lista