Stvaramo Sveučilište budućnosti

prof. dr. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostar
Stvaramo Sveučilište budućnosti

Prof. dr. ZoranTomić u povodu 40-te obljetnice Sveučilišta u Mostaru i izlaska prvog broja sveučilišnih novina „Universitas Mostariensis“, dao je intervju za Večernji list BiH kojeg prenosimo u cijelosti.

Rektore Tomiću Sveučilište u Mostaru nalazi se u većoj „brzini“ kako ste istaknuli. Više je povoda za ovaj razgovor. Jedan od njih je izlazak prvog broja Sveučilišnih novina Universitas Mostariensis. Zašto novine?

Senat Sveučilišta u Mostaru donio je odluku o pokretanju našeg lista, novina u suradnji s Večernjim listom BiH. Ove novine rade se po uzoru na hrvatska i europska pa i svjetska iskustva. Svrha im je informiranje unutarnje i vanjske javnosti o onome što radimo, koje odluke donosimo i kako se integriramo u društvo.

U tu svrhu organizirali ste i Prvu sveučilišnu klauzuru?

Da, cilj nam je bio okupiti sve donositelje odluka na sveučilištu, primarno na fakultetima i otvoriti dijalog za kako sam ga nazvao „sveučilište budućnosti“. Kao rektor izložio sam dvadeset strateških pitanja i o njima ali i drugim odnosima, posebno s osnivačima, razgovarali smo dva dana. Bilo je to prvo okupljanje menadžmenta  do sada i klauzura je imala važnu ulogu u budućem pogledu na rad i izazove sveučilišta.

Prije toga održali ste radne sastanke sa svim fakultetima?

Bilo je to dobro iskustvo za pripremu klauzure. Podijeli smo promišljanja o budućim procesima. Skenirali smo probleme i iznijeli svoje ideje. Ti razgovori dobra su baza za međusobno razumijevanje i dizajniranje novih odluka i procesa na Sveučilištu.

Danas slavite 40-godina postojanja Sveučilišta?

Naše Sveučilište u svom grbu ima tri važna datuma. 1895. kojom obilježavamo početak visokog obrazovanja u Hercegovini. Godina 1977. početak je institucionalnog visokog obrazovanja koje je do 1992. godine organizirano kroz Univerzitet Dž. Bijedić i smatramo se dionikom i slijednicom ovog procesa. I treća godina u našem identitetu je 1992. i početak rada Sveučilišta u Mostaru sa službenim hrvatskim jezikom. Danas obilježavamo naše rezultate, uspjehe ali i promišljamo budućnost. Ove godine, za našu obljetnicu, dodijelit ćemo niz priznanja zaslužnim pojedincima za razvitak Sveučilišta.

U dva mjeseca rada novog menadžmenta održali ste pet sjednica Senata i donijeli niz važnih odluka?

Sveučilište se nalazi u vrlo dinamičnom i promjenjivom okruženju. Promjene u društvu su brze. Ako se ne prilagodimo, ako ne prepoznamo znakove vremena izgubit ćemo bitku za budućnost. Stoga smo odlučni mijenjati se, odgovoriti na sve izazove i iz ovog društvenog procesa izići jači i bolji?

Iza vas su dvije važne reakreditacije? Kako su prošle?

Da Sveučilište je prošle godine imalo institucionalnu akreditacije Agencije za visoko obrazovanje i unaprjeđenje kvalitete Bosne i Hercegovine. Zadovoljni smo tim procesom. Određene sugestije koje smo dobili od akreditatora ozbiljno smo razmotrili kako bi unaprijedili sve procese na Sveučilištu. Druga akreditacija odnosila se na suradnju s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske koju su proveli stručnjaci iz sedam zemalja Europe. Razumije se da ova akreditacija nije bila nužna. Ona je bila odraz naše želje da vidimo gdje smo u odnosu na europske standarde u visokom obrazovanju. Zadovoljni smo rezultatima te analize i sretni smo za preporuke i izazove koje proizlaze iz te analize.

Na što su vam međunarodni stručnjaci kroz ovaj proces ukazali. Što su to preporuke ili izazovi za Sveučilište u Mostaru?

Tri su ključna izazova prema preporukama AZVO tj. međunarodnih stručnjaka. Prvi je integracija Sveučilišta, drugi izrada nove Strategije Sveučilišta i treći financijska stabilnost. U cijelom izviješću „provlači se i četvrti strateški izazov a to je kvaliteta nastave i nastavnog procesa. Taj četvrti izazov dobio je pozitivnu ocjenu no postoji stalna potreba za unaprjeđenjem kvalitete nastave.

Vratimo se integraciji. Jesu li započele aktivnosti?

U svom programu u kandidaturi za rektora istaknuo sam integraciju kao ključni izazov. Senat Sveučilišta u Mostaru donio je odluku o ulaska u integracijski proces. Formirali smo povjerenstvo za integraciju kojeg vodi prorektor prof. dr. Zdenko Klepić. Zadaća povjerenstva je iznalaženje najoptimalnijeg modela kao platforme za raspravu na Sveučilištu. Dakle, nakon dolaska do modela Senat zajedno sa svojim sastavnicama, fakultetima otvorit će široku i otvorenu raspravu o budućnosti integriranog Sveučilišta. Želim naglasiti. Sveučilište se želi integrirati a ne centralizirati.

Što sve objedinjuje integracija i koji su rokovi?

Pet je elemenata integracije: akademska, pravna, organizacijska, financijska i društvena. Dali smo si kratke rokove. Određeni procesi trebaju završiti do ljeta pa i nešto ranije jer moramo spremni dočekati novu akademsku godinu. Da se razumijemo, proces integracije će trajati više godina, ali financijska i organizacijska pa i pravna integracija morat će se većim dijelom završiti do ljeta. Akademska integracija je dobrim dijelom završena a na društvenoj integraciji stalno radimo.

Strategija. Jeste li započeli s aktivnostima?

Zajedno s integracijom teku i aktivnosti na oblikovanju nove strategije Sveučilišta u Mostaru. Taj proces koordinira prof. dr. Vlado Majstorović, naš prorektor i bivši rektor. Prof. Majstorović ima veliko iskustvo i znanje. Okupili smo tim kojeg čini menadžment Sveučilišta i predstavnici fakulteta. Imamo pomoć i Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske koji su nam stavili na raspolaganje svoja iskustva i znanja i rad njihovih stručnjaka u ovom povjerenstvu. Očekujem na proljeće da ćemo voditi široku javnu raspravu u koju želimo uključiti sve ciljne skupine zainteresirane za strateško pozicioniranje Sveučilišta u društvu. Rok nam je kraj ove akademske godine. Strategija bi trebala biti temelj „sveučilišta budućnosti“.

U svojim javnim nastupima isticali ste i niz drugih prioriteta i izazova Sveučilišta. Jedno od njih je bolja povezanost s gospodarstvom?

Suradnja i dijalog s gospodarstvom je jedan od naših izazova. Dugo smo bili „otok u moru“ i nismo bili integrirani u društvene procese. Sada želimo dinamizirati te odnose. Više je ključnih razloga za jaču povezanost s gospodarstvo. Suradnja u izradi strategije i nastavnih planova i programa. Želimo školovati stručnjake za tržište a ne zavode za zapošljavanje. Drugi cilj je pokrenuti nove zajedničke projekte koji će biti od interesa za akademsku zajednicu ali i gospodarstvo. Ta suradnja treba doprinijeti našem trećem cilju opremanje novih labaratorija za istraživanja na Sveučilištu. Također svrha ove suradnje je razmjena znanja. Želimo što više naših studenata u praksi u gospodarskim subjektima. S druge strane želimo stručnjake iz prakse dovesti na Sveučilište da studentima prenesu svoja znanja, spoznaje i iskustva. Na koncu povećanje studenskih stipendija je jedan od naših razloga za intenziviranjem suradnje.

Internacioalizacija Sveučilišta je također istaknuta kao prioritet u vašem mandatu?

Međunarodnoj suradnji i internacionalizaciji Sveučilišta dat ćemo novu dimenziju. Nalazi nam se u vrhu prioriteta. Prorektorica prof. dr. Sanja Bijakšić samo u dva mjeseca podigla je ovaj segment Sveučilišta na veću razinu. Potpisano je ili čeka potpisivanje s pet novih sveučilišta a ostvaren je dijalog s više regionalnih i europskih sveučilišta. Ključni izazov je povećanje projekata, razmjene nastavnika i studenata i mobilnost općenito.

Kakva je mobilnost danas na Sveučilištu?

Sveučilišta u Mostaru je uključeno u proces mobilnosti od 2009. i ima trend rasta, kako odlaznih tako i dolaznih studenata i nastavnika. U zadnje dvije godine taj broj se značajno povećao, odnosno s 30 mobilnosti na godišnjoj razini, prema najnovijim podatcima Sveučilište danas broji više od 100 osoba godišnje koje odlaze i dolaze u mobilnost. Oko 85% sveučilišne mobilnosti je Erasmus+ programska mobilnost (više od 80 studenta i nastavnika), 10 % je CEEPUS mobilnost-10 studenta i nastavnika, 5% se odnosi na ostale fondove i izvore za mobilnosti. Od ukupne sveučilišne mobilnosti više od 70% je odlazna mobilnost tj. više od 70 osoba kako studenta tako i nastavnika Sveučilišta u Mostaru boravi godišnje na različitim EU sveučilištima. Ukupna dolazna mobilnost je 20% i odnosi se na studentsku mobilnost. Pet do deset studenata godišnje boravi u mobilnosti na našem Sveučilištu. Zastupljenost ženskog spola je preko 60% u ukupnoj mobilnosti. Dakle više od 60 pripadnica ženskog spola sudjeluje u ukupnoj mobilnosti na Sveučilištu).

Koja su najčešća studijska područja za mobilnost i gdje borave studenti?

Humanistička, društvena, tehnička te prirodne znanosti. Trenutno naši studenti borave u Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Belgiji te Kini, a u ljetnom semestru osim navedenih sveučilišnih zemalja program razmjene, za naše studente, će se odvijati još na sveučilištima u Španjolskoj, Francuskoj, Poljskoj te Estoniji. Također, ove akademske godine naše Sveučilište prima studente iz Austrije, Češke, Poljske te Estonije kao i nastavno osoblje uz navedene programske zemlje još iz Portugala, Slovenije, Hrvatske, Kine, Francuske te Španjolske. 

Spomenuli ste kvalitetu nastave. Rekli ste da je međunarodna akreditacija pozitivo ocijenila taj segment organizacije Sveučilišta?

Niz je parametara koji idu u prilog te ocjene. U ovih 40 godina rada sveučilišta stekli smo značajan broj kadrova i znanstvenika. S druge strane imamo i jedan značajan dio gostujućih profesora, mislim najboljih s drugih sveučilišta, koji nam daju na kvaliteti nastave. U cjelini studenti jako pozitivno ocjenjuju naše nastavnike i njihov pristup i izvođenju nastave. Mi na te činjenice gledamo pozitivno. No u isto vrijeme želimo kvalitetu nastave podići na značajno veću razinu i biti bolji nastavnici i profesori. Poseban su nam izazov mlađe kolege koje ulaze u nastavu. Oni moraju proći posebne oblike edukacije kako bi optimalno stekli pedagoške i didaktičke kompetencije.

Imate li nekih projekcija s tim u vezi?

Senat Sveučilišta u Mostaru donio je odluku o održavanju posebne tematske sjednice vezano uz kvalitetu nastave. Naša pomoćnica rektora za nastavu prof. dr. Vesna Kazazić sa svojim timom priprema ovu sjednicu s ciljem optimaliziranja kvalitete nastave u budućnosti. Nakon Senata javno ćemo objaviti naše viđenje stanja i projekciju kako biti bolji i u skladu s europskim standardima.

Novi nastavni programi tj. novi studiji. Kakva je projekcija razvoja u tom smjeru?

Novi studijski programi moraju biti u skladu s potrebama društva pa i tržišta. Jasno je da je danas jedan broj studijskih programa izravno vezan za identitet Sveučilišta i pridonosi snažno našoj društvenoj integraciji. Oni kao takvi će ostati. Nove studijske programe vidimo više interdisciplinarno. U dijalogu sa svim dionicima Sveučilišta, prije svega gospodarstvom moramo osmišljavati nove interdisciplinarne studijske programe. Takvih programa ima u Europi i nema razloga da ih ne bude kod nas. Sada promišljamo kako dizajnirati nove programe a koje mogu izvoditi ekonomija, pravo, politologija i drugi fakulteti

Treći ciklus, doktorski studiji?

Agencija za znanost i visoko obrazovanje RH ponudila je pomoć u tematskom vrednovanju doktorskih studija. To je prva faza pred akreditaciju trećeg ciklusa. Nakon tog skeniranja donijet ćemo odluke u kojem pravcu se dalje razvijaju naši doktorski studiji. Cilj su novi doktorski studiji na engleskom jeziku i međusveučilišni i međunarodni doktorski studij sa dvije jednakovrijedne diplome.

Novi kadrovi. Pomlađivanje Sveučilišta. Imate li projekcije u tom smjeru?

Prema našim analizama Sveučilište u Mostaru je „staro“ sveučilište. Prosjek stalno zaposlenih je preko 50 godina. Još uvijek nemamo odgovor na ovo pitanje ali smo ga svjesni. Moramo naći načina da privučemo nove kadrove kroz doktorske studije i njihovo pozicioniranje na Sveučilištu. Razgovarali smo o tom problemu i ono će vrlo brzo biti predmet dublje analize i donošenja određenih strateških odluka. Tu nam treba pomoć institucija, osnivača i vlasti. To je problem i Sveučilišta i društva.

Odlukom Senata ušli ste u drugu fazu razvitka Sveučilišta. Što to znači?

Razvoj infrastrukture Sveučilišta je jedan od strateških koraka. Danas Sveučilište nema dovoljno prostora za svoj optimalan rad. Jedan dio tog prostora je i neuvjetan. Pojedini fakulteti nemaju ni svoju matičnu zgradu. Nakon što smo obišli fakultete i razgovarali s upravama shvatili smo da je problem prostora problem s kojim se moramo odmah pozabaviti. Prorektor za razvitak prof. dr. Ivo Čolak vodi proces dizajniranja druge faze razvoja Sveučilišta. Naše je opredjeljenje da se najveći dio ovog strateškog projekta implementira u kampusu Rodoč. Time ćemo dobiti jedan novi suvremeni kampus koji će biti optimalan za razvitak Sveučilišta u narednih 50 godina.

Više puta ste naglasili da su studenti na prvom mjestu?

Sve ove aktivnosti radimo i zbog studenata i njihovih kompetencija. Sa studentima imamo izvrsnu suradnju. Naš Studenski zbor na čelu s Markom Džoićem radi izvrsne stvari i za studente i za Sveučilište. Otvorili smo kvalitetan dijalog koji treba rezultirati novim idejama i programima. Uskoro ćemo u Senat uključiti i još jednog studenta tako da će ih u Senatu biti 15 posto. Zajednički ćemo promišljati i njihovu i budućnost Sveučilišta.

Član ste rektorskog zbora Hrvatske. Kakva je suradnja?

Zahvalan sam rektorima javnih sveučilišta u Hrvatskoj za naše pridruženo članstvo i mogućnost da sudjelujemo u razmišljanjima i proiciranju budućnosti sveučilišta. Ta suradnja za nas je strateška jer nam omogućuje razmjenu informacija, praćenju trendova ali i sudjelovanja u kreiranju pojedinih odluka posebno onih koji su važni za Sveučilište u Mostaru. Moram reći da su rektori hrvatskih javnih sveučilišta senzibilizirani za našu poziciju i jako nam pomažu. Povezuju nas akademski motivi i želja za boljim i naprednijim društvom.

Za deset dana preuzimate predsjedavanje Rektorskim zborom Bosne i Hercegovine?

Da, na rektorskom zboru 18. prosinca naše Sveučilište će preuzeti predsjedavanje Rektorskim zborom/konferencijom BiH. Budući dijelimo slične probleme i imamo slične ili iste izazove otvorit ćemo raspravu i tražiti nova rješenja. Pokušat ćemo dinamizirati rad Rektorskog zbora i nametnuti se autoritetom u pojedinim procesima u BiH. Znanost mora biti bolje tretirana od institucija u BiH nego je to bila do sada. To su naši izazovi. Važan je otvoren dijalog u duhu akademizma.

Uredništvo zadržava pravo cenzure u slučaju govora mržnje ili nepristojnog i neprikladnog govora.

Anketa

Koji medij najčešće pratite?
Studentski radio Live streaming
KLIKNI I
SLUŠAJ
Konekcija nije uspostavljena
Studentska
televizija
(youtube
channel)
Studentski
prilog
večernjeg
lista

Vrijeme u Mostaru

Weather in

  • Pretežno oblačno
  • Temperature: 20°C