Prema informacijama Zavoda za zapošljavanje, trenutno u BiH ima 335.386 registrovanih nezaposlenih osoba. Međutim, 28% radno sposobnog stanovništva, koje je registrovano kao nezaposleno, ne odražava stvarnu situaciju na tržištu rada zbog dugotrajnog nedostatka radne snage, izvještava Večernji list BiH.
Nedostatak radnika je posebno izražen u sektorima ugostiteljstva, transporta i građevinarstva. Potražnja za uvozom strane radne snage je sve veća i očekuje se da će ovaj trend nastaviti. U skladu s tim, planirane su izmjene zakonskih propisa u FBiH kako bi se ubrzali procesi zapošljavanja stranaca. Strani radnici u BiH obično obavljaju poslove koje domaći radnici ne žele raditi – ponekad čak i bez obzira na visinu plaće, kao što je slučaj posljednjih godina u građevinskom sektoru.
Fali 40.000 radnika
Sve češće možemo vidjeti Nepalce, Bangladešane i Indijce na gradilištima. Prema riječima Maria Nenadića, direktora Udruge poslodavaca FBiH, u Bosni i Hercegovini trenutno nedostaje 40.000 radnika. Nedostatak radne snage je postao ozbiljan problem za građevinske kompanije, što ih često dovodi u situaciju da odbiju poslovne ponude. Nedostatak radne snage se ne može nadomjestiti pomoću domaćih resursa.
– Ima posla u izobilju. Već smo sada popunjeni za ovu godinu, a nove ponude za gradilišta moramo odbiti jer nemamo dovoljno radne snage. Moramo pažljivo birati što prihvatiti jer je ključna stvar – koliko radne snage možemo osigurati. Sve što sada ugovaramo možemo započeti graditi tek u drugoj polovini iduće godine – rekao je Nenad Stanišljević, suvlasnik i tehnički direktor građevinske tvrtke “Vranica” iz Banje Luke, za Glas Srpske.
On također ističe zabrinutost zbog nedostatka interesa mladih za građevinske poslove.
– Kada pogledamo strukturu zaposlenih u sektoru, vidimo da su to uglavnom ljudi koji se približavaju mirovini. Unatoč povećanju plaća, posebno u završnim građevinskim radovima, gdje keramičari i ličioci zarađuju gotovo koliko i liječnici, mladi nemaju interes za takva zanimanja. Teško je sada pronaći mlade radnike za ove poslove, što nije bio slučaj prije deset godina kada su plaće bile niže. Čak ni ranije nije bilo puno djece koja su se upućivala u građevinske škole, ali su dolazila k nama i mi smo ih učili zanatu, dok danas zanimanja praktično nestaju – navodi Stanišljević.
Deficitarna zanimanja
Zanatske vještine nestaju na našem području, što rezultira povećanjem cijena. Radnici odlaze u inozemstvo, gdje su također traženi, ali bolje plaćeni nego u BiH. Zidari, vodoinstalateri, ličioci i drugi zanati su traženi u cijelom svijetu, ne samo kod nas, jer jednostavno nema dovoljno obrtnika, a potražnja za njima raste. Ličioci ili zidari danas neće raditi za manje od 100 KM po danu. S druge strane, određena zanimanja već neko vrijeme privlače interes poslodavaca, ali ponuda na tržištu rada je nedovoljna, što ukazuje na nesklad obrazovanja s potrebama tržišta. Sve je više problema jer nedostaje kvalificiranog kadra za zanatske poslove. Tržište rada u našoj zemlji godinama je preplavljeno nepotrebnim zanimanjima, nedostaje stručnjaka, a obrazovanje za obrtnička zanimanja nije cijenjeno.
Postalo je moderno biti novinar, dizajner interijera, psiholog ili nastavnik, dok su ekonomisti i pravnici tradicionalno popularni fakulteti kod nas. Na kraju, mnogi ulaganja u obrazovanje smatraju gubicima jer nikad ne dobiju priliku raditi u struci. Država također nije poduzela mnogo kako bi usmjerila obrazovanje prema stvarnim potrebama gospodarstva. Ministarstva i zavodi svake godine pokušavaju promovirati deficitarna zanimanja, ali mladi se i dalje vode svojim željama prilikom odabira škole ili fakulteta, a ne potrebama tržišta. Djeca i roditelji vjeruju da će nakon gimnazije imati veliki izbor za fakultet, dok medicinska škola privlači zbog mogućnosti zapošljavanja u inozemstvu.
Objava Keramičari i ličioci zarade gotovo kao liječnici, ali mladi ne žele na zanate pojavila se prvi puta na Tomislav City.
Izvor: ( tomislavcity.com / Treci.ba )
