“Zahvaljujem se Udruzi maslinara koji su neumorno radili kako bi dobili oznaku izvrsnosti, što je od velikog značaja za nas maslinare jer će olakšati plasiranje ulja na tržište. Veliki trud je uložen u analizu maslinovog ulja. Maslinarstvo ima perspektivu u Hercegovini, imamo vrhunske kvalitete ulja”, ističe Musa, potkrepljujući svoje tvrdnje činjenicom da su hercegovački maslinari osvojili preko 80 zlatnih nagrada za maslinovo ulje.

“Već 15 godina smo u ovom poslu, naše masline su izvanredne, mada ponekad su zahtjevne i to ovisi o prirodnim faktorima. Suše ove godine nisu previše uticale, a većina maslinara ima sisteme za navodnjavanje kap po kap kako bi prebrodili sušu”, dodaje Musa, ističući da ove godine očekuje srednji prinos, ali odličnu kvalitetu maslina.

Odgovarajući na pitanja novinara, Milas ističe da je sve teže naći radnu snagu, jer su mnogi dosadašnji radnici otišli raditi u inostranstvo.

“Još nisam koristio strojeve za sakupljanje maslina jer mi je žao vidjeti eventualna oštećenja na maslinama, ali uspijevamo se snalaziti, posebno oko rezidbe, gnojidbe i zalijevanja koje je minimalno, s obavljena dva puta godišnje zaštita od mraza i štetnika”, dodaje.

Na ceremoniji održanoj jučer u Mostaru, Agencija je dodijelila ovaj status hercegovačkom maslinovom ulju. Ova inicijativa poboljšava turistički potencijal BiH, privlačeći turiste u potrazi za autentičnim kulinarskim iskustvima i bogatim kulturnim nasleđem.

“Ovo priznanje je nova potvrda bogatstva Hercegovine i njenog ogromnog potencijala za razvoj turizma zasnovanog na autentičnim proizvodima i iskustvima. Maslinovo ulje, kao važan dio mediteranske kulture i tradicije, ne predstavlja samo visokokvalitetan prehrambeni proizvod, već i priliku za dalji razvoj gastronomskog turizma koji je sve popularniji kod turista u potrazi za jedinstvenim iskustvima. Radujemo se budućim projektima koji jačaju lokalne zajednice i čuvaju kulturno naslijeđe”, izjavio je Feđa Begović, direktor USAID-ovog projekta Turizam.

Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH istakao je kako su proizvodi zaštićeni oznakom porijekla duboko povezani s mjestom proizvodnje, jer se sasvim proizvode u određenom geografskom području koristeći lokalne tehnike i sirovine. Kvalitet tih proizvoda direktno zavisi od prirodnih faktora i ljudi iz tog područja.

Hercegovačko maslinovo ulje, s više od dvije hiljade godina tradicije, prepoznatljivo je po svojim pikantnim notama, gorčini i voćnim aromama. Njegovu kvalitetu potvrđuju brojne nagrade sa sajmova i ocjenjivanja ulja, a međunarodni mediji, uključujući Olive Oil Times Magazine, svrstavaju ga među zvijezde mediteranske regije u usponu maslinarstva. Prema riječima direktora Federalnog agro-mediteranskog zavoda, prof. Marka Ivankovića, u regiji trenutno postoji 10 velikih maslinika i oko 800 porodičnih gazdinstava koja upravljaju sa 521 hektarom nasada maslina, proizvodeći godišnje 380.000 litara ulja. Ivanković ističe da je strateški cilj industrije dostići površinu od 1.000 hektara u srednjoročnom razdoblju. Josip Matić, predsjednik Hercegovačke udruge uljara i maslinara (HUUM), prisjetio se rada ovog udruženja:

“Naša udruga, koja broji 95 članova i raste, posvećena je promociji i očuvanju ekstra djevičanskog maslinovog ulja Hercegovine, posebno sa ZOP statusom. Naši ciljevi obuhvataju osnivanje novih nasada maslina, registraciju maslinara i podršku tehničkim i edukativnim inicijativama. Fokusirani smo na promociju brenda ‘Zlatne kapi Hercegovine’ i razvoj oleoturizma kroz projekte poput Ceste maslinovih ulja Hercegovine, koji podržavaju ruralni razvoj i sprečavaju depopulaciju sela.”

Projekat Turizam USAID-a i dalje radi na održivom razvoju turističke industrije u BiH, slaveći i štiteći bogatu kulturu, kuhinju i tradiciju ove zemlje. U avgustu 2024. godine, Projekt je podržao aktivnosti zaštite sarajevskog ćevapa ZOP statusom i nastavlja odličnu saradnju s Agencijom za zaštitu hrane BiH kako bi povećali broj zaštićenih proizvoda širom zemlje.