”Maslinarstvo u Hercegovini ima perspektivu”, izjavio je maslinar Dragan Musa, vlasnik oko 900 maslinjaka u Maloševićima.

O kvaliteti maslinarstva u Hercegovini i njenih proizvoda govorilo se na ceremoniji gdje je hercegovačko maslinovo ulje proglašeno autohtonim proizvodom s oznakom zaštićenog porijekla/izvornosti (ZOP).

Ulje lakše na tržište

”Zahvalan sam Udruzi maslinara koja je uložila napore da dobijemo oznaku izvrsnosti, što znači puno nama maslinarima.

Sada će ulje lakše naći put do tržišta zahvaljujući velikom trudu koji je uložen u analizu maslinovog ulja.

Maslinarstvo u Hercegovini ima svijetlu budućnost, jer posjedujemo izvanredne kvalitete ulja”, istakao je Musa.

Musa je potvrdio ovu tvrdnju navodeći da su hercegovački maslinari osvojili preko 80 zlatnih nagrada za svoje maslinovo ulje.

”Bavimo se ovim poslom već 15 godina, naše masline su izvanredne, mada su ponekad osjetljive i dosta zavise o prirodnim faktorima.

Suze nisu previše uticale ove godine, a većina nas posjeduje sistem kap po kap navodnjavanja, što pomaže prebroditi sušu”, dodao je Musa, očekujući prosječan urod maslina, ali izuzetnu kvalitetu.

Maslinarstvo je tradicionalna djelatnost u Hercegovini, koja seže stoljećima unazad, od antičkih vremena kada su pronalaženi ostaci maslina kod Neuma.

Naglašavajući intenziviranje maslinarstva posljednjih 30 godina, maslinar Ivan Milas, koji ima maslinike sa oko 300 maslina, ističe da je ovo postalo više od hobi, već ozbiljan posao sa stotinama sadnica maslina.

”Zaštita zemljopisnog porijekla je od velikog značaja za buduće generacije maslinara, ali i za nas.

Brend ‘Zlatne kapi Hercegovine’ pomaže nam u probijanju na regionalnom i globalnom tržištu, gdje možemo konkurirati globalnim brendovima i osvajati zlatne nagrade”, istakao je Milas.

Potvrda bogatstva Hercegovine

Govoreći o izazovima, Musa je istakao da je sve teže pronaći radnu snagu, jer su mnogi radnici napustili zemlju radi posla u inozemstvu.

”Još uvijek nisam koristio strojeve za trešnju jer mi je žao oštetiti maslinu, ali nekako se snalazimo, posebno kod rezidbe i gnojidbe.

Navodnjavanje je lakše jer zahtijeva minimalan rad, sa zaštitom od mraza i štetnika dva puta godišnje”, dodaje on.

Projekt Razvoj održivog turizma Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) nastavlja podržavati zaštitu i promociju jedinstvenih kulinarskih proizvoda Bosne i Hercegovine u suradnji s Agencijom za sigurnost hrane BiH.

Na ceremoniji u Mostaru, Agencija je dodijelila status zaštićenog geografskog porijekla hercegovačkom maslinovom ulju.

Ovaj projekt unaprijeđuje turistički potencijal BiH, privlačeći posjetitelje u potrazi za autentičnim kulinarskim iskustvima i bogatim kulturnim naslijeđem.

”Ovo priznanje predstavlja novu potvrdu bogatstva Hercegovine i njenih ogromnih mogućnosti za razvoj turizma kroz autentične proizvode i iskustva.

Maslinovo ulje, kao važan dio mediteranske kulture i tradicije, nije samo visokokvalitetan proizvod, već i prilika za dalji razvoj gastronomskog turizma, privlačeći turiste u potrazi za jedinstvenim iskustvima.

Očekujemo nastavak suradnje na projektima koji jačaju lokalne zajednice i čuvaju kulturno naslijeđe”, izjavio je Feđa Begović, direktor USAID-ovog projekta Turizam.

10 velikih maslinika

Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, Džemil Hajrić, istakao je da su proizvodi zaštićeni oznakom porijekla čvrsto povezani sa mjestom proizvodnje.

Proizvode se u određenom geografskom području koristeći lokalne resurse i vještine.

Kvalitet ovih proizvoda direktno je povezan s prirodnim faktorima i ljudima toga područja”.

Hercegovačko maslinovo ulje, sa dvije tisuće godina tradicije, prepoznatljivo je po pikantnim notama, gorčini i voćnim aromama.

Numerične nagrade sa sajmova i ocjenjivanja kvaliteta ulja osiguravaju kvalitet proizvoda.

Međunarodni mediji, uključujući Olive Oil Times Magazine, svrstavaju ovo ulje među zvijezde maslinarstva mediteranske regije u usponu.

521 hektar nasada maslina

Prof. Marko Ivanković, direktor Federalnog agro-mediteranskog zavoda, navodi da trenutno regija broji 10 velikih maslinika.

Oko 800 obiteljskih gospodarstava upravlja sa 521 hektarom nasada maslina, proizvodeći godišnje 380.000 litara ulja.

Razvoj industrije ima strateški cilj dostizanja 1.000 hektara nasada u srednjoročnom razdoblju.

Predsjednik Hercegovačke udruge uljara i maslinara (HUUM), Josip Matić, istakao je posvećenost udruge promociji i očuvanju ekstra djevičanskog maslinovog ulja iz Hercegovine, posebno s ZOP statusom.

Njihovi ciljevi uključuju razvoj novih maslinika, registraciju maslinara i podršku edukativnim inicijativama u vezi s maslinama.

Fokusiraju se na promociju brenda ‘Zlatne kapi Hercegovine’ i razvoj oleoturizma kroz projekte poput Ceste maslinovih ulja Hercegovine, koji podržavaju ruralni razvoj i sprečavaju depopulaciju sela.

Projekt Turizam USAID-a nastavlja sa radom na održivom razvoju turizma u BiH, štiteći bogatu kulturu, kuhinju i tradiciju te zemlje.

U kolovozu 2024. godine, Projekt je podržao aktivnosti na zaštiti sarajevskog ćevapa s ZOP statusom i surađuje s Agencijom za zaštitu hrane BiH na povećanju broja zaštićenih proizvoda u zemlji.

Objava Maslinovo ulje iz Hercegovine postaje zaštićeni brend prvi puta se pojavila na portalu Čapljina.

Izvor: ( caportal.net / Treci.ba )