U povijesti čovječanstva prvi put se dogodilo da je ljudska aktivnost dovela do poremećaja globalnog ciklusa vode, što je rezultiralo krizom vode koja prijeti ekonomiji, proizvodnji hrane i životima ljudi”, navodi se u alarmantnom izvješću Globalne komisije za gospodarenje vodom koje je objavljeno u srijedu.
Decenijama lošeg korištenja zemljišta i lošeg upravljanja vodom, u kombinaciji s klimatskim promjenama, stvorili su “neviđeni stres” na osjetljivi sistem cirkulacije vode oko Zemlje. Ciklus vode uključuje isparavanje vode iz jezera, rijeka i biljaka u atmosferu, gdje se formira para koja se zatim vraća kao kiša ili snijeg.
Ovi poremećaji u ciklusu već imaju veliki uticaj na milijarde ljudi. Skoro tri milijarde ljudi trenutno se suočava s nedostatkom vode, dok usjevi uvenu i neki gradovi propadaju zbog smanjenja zaliha podzemne vode. Bez brze akcije, posljedice mogu biti katastrofalne.
Izvješće upozorava da bi nestašica vode mogla ugroziti više od polovine svjetske proizvodnje hrane i smanjiti globalni BDP u prosjeku za 8% do 2050. Zemlje s nižim prihodima mogle bi pretrpjeti još veće gubitke, do 15%.
Johan Rockström, sukopredsjedavajući komisije i jedan od autora izvješća, ističe da je “prvi put u ljudskoj povijesti globalni vodeni ciklus izbačen iz ravnoteže. Ne možemo se više oslanjati na oborine kao izvor sve slatke vode.”
Izvješće također naglašava razliku između “plave vode” – tekuće vode u rijekama, jezerima i podzemnim vodom – i “zelene vode”, koja je vlaga pohranjena u tlu i biljkama. Zelena voda, iako često zanemarena, igra ključnu ulogu u formiranju padavina.
Destabilizacija vodene opskrbe ubrzava klimatske promjene jer krčenje šuma i uništavanje močvara smanjuju prirodne rezervoare ugljika, što dodatno isušuje pejzaže i povećava rizik od šumskih požara.
Ključni faktor krize je rastuća potražnja za vodom. Prema izvješću, ljudima je potrebno oko 4000 litara vode dnevno za “dostojanstven život”, što je daleko iznad 50 do 100 litara potrebnih za osnovno preživljavanje prema definiciji Ujedinjenih naroda. Većina regija će imati poteškoća u zadovoljavanju ove potražnje iz lokalnih izvora vode, što će pogoršati krizu.
Klimatolog Richard Allan sa Univerziteta u Readingu opisao je izvješće kao “mračnu sliku” ljudskog uzroka poremećaja u najvažnijem resursu planete. “Ljudska aktivnost mijenja kopnene i atmosferske uslove, intenzivira ekstremne vremenske prilike i destabilizira vjetrovske i padavinske sisteme”, tvrdi Allan i dodaje:
“Rješavanje ove krize zahtijevat će bolje upravljanje prirodnim resursima i drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova.”
Komisija poziva vlade da tretiraju vodeni ciklus kao “opću dobrobit” koja zahtijeva globalnu suradnju, jer vodena para prelazi granice utječući na količinu padavina daleko od zemlje porijekla.
Izvješće također poziva na reforme u ekonomiji vode, zagovarajući bolje mehanizme određivanja cijena kako bi se smanjilo rasipanje i prešlo na usjeve i industrije koje manje intenzivno koriste vodu u sušnim područjima.
Ngozi Okonjo-Iweala, sukopredsjedateljica komisije i generalna direktorica Svjetske trgovinske organizacije, naglašava potrebu za pravilnim vrednovanjem vode: “Globalna kriza vode je tragedija, ali i prilika za promjenu načina na koji upravljamo i vrednujemo vodu.”
Dok se kriza vode pogoršava, a klimatske promjene postaju sve izraženije, svjetski lideri se suočavaju s kritičnim trenutkom kada moraju preispitati ulogu vode u ekonomijama i poduzeti zajedničke akcije prije nego što bude prekasno.
Autor: Dnevno.ba
Izvor: ( relax-portal.info / Treci.ba )
