Ispod Livanjskih krovova
Iz novije povijesti Livna
Livno je nakon završetka Drugog svjetskog rata bilo malo mjesto s približno pet tisuća stanovnika. Tada je 1972. godine cijela livanjska općina imala nešto više od 50.000 stanovnika.
U tom periodu oko sedam tisuća ljudi u Livnu su imali poslove različite kvalitete i primale su plaće.
Danas, za vrijeme ratnih pohoda na Ukrajinu, dvadeset hiljada gorštaka živi u tom gradu.
Većina sela i grada nalazi se na nadmorskoj visini iznad 700, neka čak i iznad 800 metara. Livanjska sela su uvijek imala više domaćinstava nego što ih je bilo u gradu Livnu.
U posljednjih dvadeset godina sela su se počela pustošiti zbog odlaska ljudi iz različitih razloga, kao što su nedostatak zaposlenja, nepravde u pravosuđu, politika zapošljavanja, etnički kriminal i neizvjesna budućnost države.
Unatoč masovnom iseljavanju, broj stanovnika u livanjskim selima je sada skoro jednak broju onih koji žive u gradu. Prema popisu, Livnjana u svijetu ima nekoliko puta više nego ukupan broj stanovnika općine Livno, raspršeni su po cijelom svijetu.
Prigradska sela poput Begovače, Brine, Drinove Međe, Žabljaka, Stupa, Rapovina, Zastinja i Suhače udaljena su od grada jedan do dva kilometra. Malo dalja sela poput Potočana, Zagoričana, Dobra, Vidoša, Karijana, Držanlija, Gubera i Kablića.
Veća livanjska sela udaljena su od grada sedam do tridesetak kilometara, neka čak i više od dvadeset kilometara.
Sela Prolog i Podhum trideset godina poslije Drugog svjetskog rata imala su više od dvije tisuće stanovnika. No, danas su ova sela gotovo prazna. Mnoga sela nestaju zbog odlaska ljudi, nepravdi, politike, i neizvjesne budućnosti.
Tijekom stoljeća, Livnjani su bježali iz podneblja propadajući pod različitim vladarima. Takav je bio slučaj i u ovom vremenu isprobavanja demokracije pogrešnim Daytonskim sporazumom.
Mnogi su otišli u svijet u potrazi “trbuhom za kruhom”, a sada odlaze u druge zemlje kako bi se obogatili i živjeli u uređenijem društvu.
Sada je situacija takva da se Livnjani iseljavaju iz različitih razloga, ali postoji i onaj broj koji ostaje i bori se za svoj život. Ovo je priča o jednoj borbi s životnim izazovima ispod Livanjskih krovova.
U ovim teškim vremenima, važno je sačuvati i njegovati tradiciju, porodičnu povijest i uspomene na ljude koji su oblikovali našu prošlost. Svaka kuća, svaka osoba, svaka priča važna su za nas i naše zajednice.
Uzajamno poštovanje i saradnju trebamo graditi kako bismo sačuvali naslijeđe i duh našeg kraja. Ispravno pamćenje i poštovanje prema predcima je ključno za očuvanje našeg identiteta i zajedničke budućnosti.
Branko Penjak
Izvor: ( relax-portal.info / Treci.ba )
