Livnjake su naučile vještine šivanja i uzgoja voća, a te se vještine prenose na njihovu djecu i danas.

Tri “bijele sestre” krenule su na put u daleko Livno, svjesne da napuštaju udobnost svoga samostana u Zagrebu i suočavajući se s neizvjesnošću i siromaštvom u novoj sredini, jer je to bila njihova misija – služenje Bogu i narodu. U rujnu 1874. godine, prije gotovo 150 godina, došle su u Livno kako bi vodile žensku pučku školu, po nalogu svog poglavara.

Put ih je vodio od Zagreba do Splita, odmarajući se u redovničkim zajednicama u Rijeci i Zadru, a zatim teretnim kolima do Sinja i livanjskog sela Prologa. Napokon, prešle su na poštanska kola koja su ih dovezla do Livna. Od tada, Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog neprekidno djeluje u tom kraju, skrivajući više od 300 Židova.

Ove godine obilježavaju veliku obljetnicu bogatim programom, s pripremljenim misama, svečanom akademijom i otkrivanjem spomenika sestri milosrdnici Bogoljubi Jazvo, koja je tijekom Drugog svjetskog rata skrivala stotine Židova u Zagrebu. Livno joj je podiglo spomenik kao znak zahvalnosti.

Unatoč siromaštvu, sestre su započele svoje odgojno-obrazovno djelovanje otvaranjem pučke ženske škole i godinama su živjele skromno u Livnu. Od pokućstva su imale samo osnovne stvari, ali su se svakodnevno vezivale uz stanovništvo te su uz srce i dušu služile zajednici. Njihova predanost je bila velika.

Danas, sedam požrtvovnih sestara milosrdnica djeluje u Livnu, brinući se o djeci, bolesnicima, poučavajući vjeronauk i pomažući lokalnoj zajednici. Njihov dolazak među Livnjake će se sigurno slaviti i za 25 godina, jer su postale neizostavan dio ovog grada.

Izvor: Vecernji list

Izvor: ( livnovine.com / Treci.ba )

DRUGI UPRAVO ČITAJU

Možda vas zanima