"Razvoj informacijskog društva i novih tehnologija je u konstantnom porastu"

dr. sc. Ivana Sivrić, viši asistent
"Razvoj informacijskog društva i novih tehnologija je u konstantnom porastu"

Kako se 17. svibnja obilježava Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva potrebno je istaknuti pozitivne suvremene informacijsko - tehnološke procese koji nam svakodnevno olakšavaju život i rad, ali istovremeno i predstaviti i podsjetiti na moguće rizike i nedaće s kojima se susrećemo u poimanju, korištenju i svladavanju novih informacijskih i telekomunikacijskih kompetencija i vještina.

Mediji imaju ambivalentnu ulogu u suvremenoj odgojnoj paradigmi. Oni su postali sastavni dio suvremene kulture. Kada promatramo i proučavamo ulogu medija, s jedne strane je obrazovno - informativnoga karaktera, dok na drugoj strani imamo oblik indoktrinacije medija i kontrolno - manipulativni karakter medija.

Masovni mediji posjeduju široku lepezu funkcija kao što su organizacije razmjene komunikacije, socijalna organizacija društva, kulturna reprodukcija, demokratizacija obrazovanja gdje se akcent stavlja na interkulturalnost i transfer komunikacije.

Nove tehnologije nas pokreću i nude više tehničkih mogućnosti i olakšica za život, ali dovode i do novih izazova, rizika. Istinska se zajednica očituje u međuljudskoj prisutnosti istine koja se osobno iskazuje. Virtualni prostor može tek oponašati ili odražavati te stvari (kako god uvjerljivo), ali ih ne može stvoriti. Međutim, on nas može zaslijepiti da povezanost (u smislu tehnološko - informacijske povezanosti) pogrešno shvatimo kao zajednicu, podatke kao mudrost, a učinkovitost kao izvrsnost. Ako se kiber-prostor čvrsto drži podalje od stvarnoga svijeta i ako se odupremo njegovim kušnjama da stvarno i autentično zamijenimo virtualnim, može nam služiti. Inače će postati zahtjevni medijski gospodar koji traži sve naše vrijeme i snagu.

Medijska pedagogija, zasebna znanstvena disciplina, nastala je kao rezultat razvoja odgojnih znanosti i kao reakcija na posljedice razvoja inovativnih, novih medija, telekomunikacija i suvremenog informacijskog društva. Razvoj informacijskog društva i novih tehnologija je u konstantnom porastu, ali ono na žalost ne podrazumijeva i konstantan razvoj, rasprave i promjene na bolje kada je riječ o svladavanju novih tehnoloških inovacija i vještina, navika kod njihovih konzumenata. James Potter u svojoj knjizi Media Literacy navodi da razlog pasivnog i nekritičkog stava prema medijima i informacijama koje svakodnevno primamo nije samo u neznanju, (ne)razumijevanju uloge i funkcije medija, ne-svladavanju medijskih vještina, već i u pasivnosti građana odnosno nezainteresiranosti za medije. Time dozvoljavamo medijima da nas usmjeravaju, kontroliraju i upravljaju, stvarajući tako prividne potrebe, ideje, komunikaciju s socijalnom interakcijom.

Prema podacima Internet World Stats-a (zadnje objavljenima do studenog 2015.godine) internetom se u BIH služi 2,628,846 ljudi, dok je penetracija interneta u porastu (68,7%) svake godine (samo Facebookom koristi se 1,500,000 stanovnika u BiH. ) Podaci jasno govore o korištenju medija i njihovoj prisutnosti u našem svakodnevnom životu. Stoga je jako važno govoriti o problemu medijske (ne)pismenosti, ali i potrebe društva za veću društvenu odgovornost kada je riječ o edukaciji za mediji i prevenciji medijske indoktrinacije i manipulacije. Razvoj masovnih medija, vrijeme široke pismenosti, mogućnosti kupovina knjiga putem interneta, postojanje javnih biblioteka, dostupnost podataka, televizijskih emisija, reklama, glazbe, filmova više ne predstavlja problem. Problem predstavlja vrijeme i još jedan ključni element. U moru informacija kojima smo okruženi danas dolazimo do novog izazova, a to jest izbor. Izbor informacija, traganje za potrebitim informacijama, ali i vjerodostojnost, točnost i istinitost istih.

Stoga medijska pismenost i medijska kompetencije trebaju biti prepoznate kao pedagogijske funkcije koje pružaju sposobnost kretanje po svijetu medija za kritičko mišljenje i aktivno sudjelovanje u kreiranju vlastitih kulturoloških, sociopolitičkih, sociopedagoških analiza. Medijska pismenost nas, stoga, uči stjecanju medijskih vještina, odnosno shvaćanju kako se nešto radi, dok nas istovremeno medijska kompetencije uči stjecanju znanja i upućuje nas na razumijevanje i stvaranje vlastitog kritičkog stava prema ambivalentnoj ulozi medija.

U području medijskog odgoja i obrazovanja ne postoji sistematski pristup s ciljem povećanja nivoa medijske pismenosti kod djece i odraslih. Obrazovanje nastavnika, roditelja, djece i medijskih potrošača generalno nije zadovoljavajuće s obzirom na tehnološke aspekte novih medija, kao što su korištenje, potencijalne prijetnje i mehanizmi zaštite, kao i načela vezana za proizvodnju i ekonomske principe na osnovu kojih djeluju različiti mediji, koji su usmjereni na poboljšanje njihove sposobnosti da sigurno koriste i vrednuju razne medijske sadržaje. Koordinacija ministra obrazovanja BiH pokazala je nezadovoljstvo takvim stanjem te je raspravljala  početkom 2016. godine o uvođenju potrebnih  mjera prevencije nasilja u medijima i među vršnjacima, ali i potrebi za edukacijom djece i odraslih kada su u pitanju informacijsko-komunikacijski izazovi s kojima se svakodnevno susreću. Stoga nam je potreban sustavan pristup proučavanju medijske pismenosti i medijskog odgoja. Medijska kompetencija u obliku krtičke svijesti bila bi prema tome usmjerena na sposobnost orijentacije, vrjednovanja znanja, dekodiranje znakova i simbola u medijima kako bi mogli razumjeti i primijeniti medijske poruke.

Prvi korak u ostvarenju ovog cilja jest razvijanje koncepta medijske pismenosti kao modela edukacije koji se odnosi na analizu i kritičko i kreativno korištenje medija i medijskih sadržaja. Najvažnije za medijsku kompetenciju jest motivacija korisnika za stjecajem svih navedenih vještina i znanja, a najbolji način za to jest unutar odgojno-obrazovnog sustava kroz područja medijske kompetencije, medijsko-didaktička kompetencija i kompetencija u području medijskog odgoja. Tek kombinacijom stečenog moći ćemo reći da smo prije svega medijski informirani, a shvaćanjem specifične uloge medija i funkcije medija moći ćemo reći da smo  medijski odgojeni i pismeni  za vrijeme u kojem živimo.

Ivana Sivrić, viši asistent na Filozofskom fakultetu

Uredništvo zadržava pravo cenzure u slučaju govora mržnje ili nepristojnog i neprikladnog govora.

Anketa

Koji medij najčešće pratite?

Mišljenje

doc. dr. sc. Marko Odak, prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta
Studentski radio Live streaming
KLIKNI I
SLUŠAJ
Konekcija nije uspostavljena
Studentska
televizija
(youtube
channel)
Studentski
prilog
večernjeg
lista