Javna tribina "Kriza demokracije" na Filozofskom fakultetu

Krešimir Tabak, asistent
Javna tribina "Kriza demokracije" na Filozofskom fakultetu

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru će se sutra (24. svibnja) s početkom u 10 sati održati javna tribina o temi "Kriza demokracije". Za radio emisiju Res publica govorio je Krešimir Tabak, asistent na Filozofskom fakultetu. S njim smo najavili predstojeću tribinu i razgovarali o političkoj filozofiji i njezinu mjestu u suvremenoj stvarnosti.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održat će se javna tribina u organizaciji njemačke fondacije Konrad Adenauer, Hrvatskog studentskog politološkog foruma i Centra za političke studije, a Vi ćete biti moderator. Tko su izlagači na konferenciji i o kojim ćemo temama imati priliku slušati?

Kriza demokracije aktualna je i izazovna tema za sve one koji misle da postojeće stanje kakvo god da jest može i mora biti bolje. Za mene je ta tema primarno filozofskog karaktera jer je samo pitanje dobrih i loših oblika vlasti pitanje koje su najprije postavili filozofi u staroj Grčkoj. Mi ćemo, međutim, imati šest interdisciplinarnih pristupa ovom problemu, a izlagačice i izlagači bit će mlade znanstvenice i znanstvenici koji dolaze s različitih univerziteta i sveučilišta u BiH. Što se tiče tema pojedinačno, govora će biti o krizi predstavničke demokracije, demokratskoj solidarnosti, konceptu kozmopolitičke demokracije u EU, zatim medijskoj prezentaciji Europskih integracija, ulozi religije u krizi demokracije kao i o političkoj kulturi u odijeljenim društvima. Pristupi će biti suvremeni, znanstveni i, uvjeren sam, zanimljivi. Posebno me raduje sudjelovanje HSPF-a u ovom projektu i ne sumnjam da će članovi foruma, kao i ostali studenti i studentice biti aktivni sudionici u dijelu predviđenu za raspravu. Neke sam već jučer sreo i vidio da ih pomalo hvata entuzijazam. I evo, ovom bih prilikom pozvao sve studente politologije, novinarstva, filozofije, najprije, a onda i studente drugih grupa i s drugih fakulteta da nam se pridruže u utorak 24. 5. u amfiteatru 12 na Filozofskom fakultetu od 10 h.

Asistent ste na Filozofskom fakultetu i radite na kolegijima koji se mogu objediniti nazivom praktične filozofije. Politika i politička zbivanja svakodnevno su u žarištu javnosti. Politička se filozofija, međutim, čini zanemarena u javnom diskursu, pa možete li nam reći kako je politička filozofija nastajala i je li uvijek bila u direktnoj korelaciji s onom praktičnom stranom politike?

Povjesničari filozofije s pravom će kazati da je politička filozofija najživlja u vremenima velikih kriza. Ta istina, kao što vrijedi za vremena u kojima su živjeli Platon, Machiavelli, i Hobbes, jedanko vrijedi i za naše vrijeme te iz toga vidimo kako se filozofija uopće javlja kao reakcija na postojeće društveno stanje. Filozofiju je gotovo nemoguće odvojiti od vremena u kojem nastaje, međutim, isto treba naglasiti kako filozofska dostignuća nisu vezana samo za vrijeme nastanka, nego ga svojom univerzalnošću nadilaze. Ne čitamo danas grčke filozofe zato što su bili pametni u svojemu vremenu, nego jer je njihovo postavljanje problema aktualno i danas.

Stručnjaci za komuniciranje i ostali djelatnici iz javne sfere nerijetko govore o profilima poželjnih političara, što bi trebalo govoriti i kakav stil njegovati te često zanemaruju sadržaj, što mi se čini da je primaran filozofski afinitet. Recite nam kakav bi profil suvemenog političara trebao biti, a da se barem približno uklapa u ideal filozofije, ako ga tako možemo nazvati?

Najprije bih rekao da primarni interes političke filozofije nije politika kao partikularno zanimanje, nego čovjekov društveni život u cjelini. Činjenica je da se danas u većini slučajeva najviše pažnje pridaje imidžu i profilnoj fotografiji na društvenoj mreži, ali ne smijemo se zavarati, ta tvrdnja ne vrijedi samo za političare nego za većinu populacije, a politički djelatnici samo su eksponiran prototip društva i kulture koju predstavljaju. U modernoj epohi, gdje je tržišna vrijednost uzela prioritet upotrebnoj vrijednosti, teže je sresti ljude posvećene bivanju, nego one koji su usmjereni na imanje. Dok god nekoliko puta bude više onih koji između lakoće i ugode na jednoj te ispravnosti i istinske vrijednosti na drugoj strani biraju prvu opciju, ostat ćemo u labirintu koji se može činiti zabavnim i sretnim, ali u kojemu je malo tko svjestan.

Je li izlaz iz takvog stanja moguć?

Izlaz je moguć, ali pod uvjetom da se odreknemo lakoće kao glavnog životnog motiva i barem dio energije koju trošimo na našu vanjštinu preusmjerimo na izgradnju duha. Tada bi vjerojatno i oni koji nas predstavljaju bili plemići po duhu. To je ipak scenarij za čije ostvarenje ne polažem velika očekivanja.

Možete li nam reći zašto?

Pa ljudi su ljudi i većini nam je draža i svojstvenija ugoda nego odricanje, a i objektivnom atmosferom dominira potrošački duh te kao takav bitno utječe i određuje pojedinca.

Ima li po vama ikakve nade da bi se ta atmosfera mogla promijeniti?

Ideali su nam dani, o njima učimo iz književnosti, drugih umjetnosti, filozofije i religije te uvijek ima onih koji će te ideale nasljedovati i, da nije takvih ljudi, svijet bi bio apsolutno teško podnošljivo mjesto. Zahvaljujući ljudima koji žive te ideale, ja želim vjerovati da ima nade.

Razgovarao: Branimir Galić

Uredništvo zadržava pravo cenzure u slučaju govora mržnje ili nepristojnog i neprikladnog govora.

Anketa

Koji medij najčešće pratite?

Mišljenje

doc. dr. sc. Marko Odak, prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta
Studentski radio Live streaming
KLIKNI I
SLUŠAJ
Konekcija nije uspostavljena
Studentska
televizija
(youtube
channel)
Studentski
prilog
večernjeg
lista