"Odnos prema materinskomu jeziku odražava kulturološko i civilizacijsko stanje jedne zajednice"

prof. dr. Katica Krešić
"Odnos prema materinskomu jeziku odražava kulturološko i civilizacijsko stanje jedne zajednice"

Prof. dr. Katica Krešić pročelnica je studija hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru koji ima veliki broj studenata. S pročelnicom Krešić razgovarali smo o važnosti studiranja i učenja hrvatskoga jezika i književnosti, koje kompetencije studenti stječu završetkom studija, kao i o aktivnostima ovoga studija.

Što studij hrvatskoga jezika na Filozofskome fakultetu u Mostaru čini posebnim u odnosu na druge studije?

Studij hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Mostaru jedini je studij u Bosni i Hercegovini na kojemu se studira hrvatski jezik, na kojemu se osposobljavaju studenti za izvođenje nastave hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama, kao i lektori pisanoga i govornoga hrvatskog jezika. Ta mu činjenica daje posebnu važnost i posebno mjesto u široj zajednici.

Odnos prema materinskomu jeziku odražava kulturološko i civilizacijsko stanje jedne zajednice. Pitanje očuvanja jezika kao važne odrednice nacionalne samobitnosti iznimno je važno za položaj cijeloga društva. Stoga svaka zajednica u obrazovnome sustavu posebnu važnost pridaje poučavanju materinskoga jezika, stvaranju trajnih navika u uporabi njegova standarda i osposobljavanju za izvođenje nastave materinskoga jezika.

Posebnost se studija ogleda i u proučavanju i njegovanju bosanskohercegovačke literarnojezične tradicije i općenito stanja hrvatskoga jezika i književnosti u BiH danas. Sadržaji se o tim zavičajnim temama mogu proučavati kroz brojne izborne kolegije preddiplomskoga i diplomskoga studija.

Kako je studij organiziran i za kakve se poslove osposobljavaju vaši studenti?

Naš je studij ustrojen jednopredmetno i dvopredmetno, što znači da se hrvatski jezik i književnost može studirati i u kombinaciji sa svakim studijem koji se izvodi dvopredmetno na našem fakultetu. Završetkom preddiplomskoga studija stječe se zvanje prvostupnika/prvostupnice hrvatskoga jezika i književnosti (bachelor). Time su stečene kompetencije za rad u ustanovama za odgoj i obrazovanje djece i mladeži, za animatore u različitim radionicama u osnovnoj školi, u izdavačkim kućama, knjižnicama, u medijima i drugim srodnim ustanovama te se stječu uvjeti za upis na diplomski studij.

Završetkom dvogodišnjega diplomskog studija studenti stječu zvanje magistra/magistrice hrvatskoga jezika i književnosti. Osposobljeni su za posao profesora u osnovnim i srednjim školama, lektoriranje pisanoga i govornoga teksta, za uredničke poslove na radiju i televiziji, u znanstvenim i stručnim časopisima. Također, mogu upisati i poslijediplomski studij. Od akademske 2005./2006. godine na našem je fakultetu pokrenut poslijediplomski studij Jezici i kulture u kontaktu.

Nedavno je obilježena važna obljetnica studija. O čemu je riječ?

U listopadu 2014. godine studij hrvatskoga jezika svečano je obilježio dvadesetu obljetnicu djelovanja. Utemeljen je u akademskoj 1994./1995. god. na Pedagoškome fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Nepuno prvo desetljeće svoga  postojanja bio je organiziran kao četverogodišnji jednopredmetni i dvopredmetni studij u kombinaciji sa studijem njemačkoga jezika i književnosti i studijem engleskoga jezika i književnosti. Prihvaćanjem Bolonjskoga procesa akademske 2005./2006. godine reformiran je visokoškolski sustav, što je izazvalo organizacijske i sadržajne promjena na našem studiju.

Studenti su aktivni i izvan redovite nastave. Sami su, naravno uz Vašu potporu, organizirali svoj klub koji već bilježi zapažene aktivnosti?

Ove je akademske godine osnovan Klub studenata hrvatskoga jezika i književnosti „Franjo Milićević”. U organizaciji Kluba ostvarena je suradnja s Narodnom knjižnicom Mostar, Večernjim listom, Narodnim kazalištem u Mostaru, Katedrom za fonetiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i sl. Nekoliko su puta organizirane tematske večeri poezije i izložbe, upriličeno je prikazivanje dokumentarnoga filma Moj slučaj o Vladi Gotovcu. Kratkim prigodnim programom i izložbom fotografija i dokumenata Klub je obilježio 90 god. smrti Antuna Branka Šimića. U prosincu prošle godine, u suradnji s Arhivom Bosne i Hercegovine, organizirao je izložbu u povodu 150. obljetnice rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića kojom je kroz sliku i dokumente nazočnima predstavljen život i književni rad ovoga velikog pjesnika. Članovi Kluba pripremaju studentske konferencije, organiziraju jezične radionice sa studentima iz Zagreba, lektoriraju elektroničke i pisane tekstove i sl.

Na studiju imate i poseban program za učenje hrvatskoga kao stranoga jezika?

Od 2007. godine pri našem je studiju pokrenut Croatal, sveučilišni program hrvatskoga jezika za strance, koji omogućuje polaznicima stjecanje jezičnih kompetencija i ovladavanje vještinama koje su predviđene Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike. Učenje hrvatskoga jezika obogaćeno je kulturnim programom (posjeti, izleti i sl.) Program se sastoji od nekoliko vrsta tečajeva. S obzirom na broj polaznika, nastava se organizira u nekoliko nastavnih skupina i prilagođena je znanju i interesima polaznika. Održava se u prostorijama Fakulteta. Obvezna se dnevna jezična nastava sastoji od lektorskih i gramatičkih vježbi, vježbi za razvijanje komunikacijske sposobnosti, govorenja, slušanja, čitanja, pisanja i proširivanja rječnika. Izvannastavni program prilagođuje se potrebama i zanimanju polaznika. Dosadašnji su polaznici bili iz različitih krajeva svijeta.

treci.ba

Uredništvo zadržava pravo cenzure u slučaju govora mržnje ili nepristojnog i neprikladnog govora.

Anketa

Koji medij najčešće pratite?

Mišljenje

doc. dr. sc. Marko Odak, prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta
Studentski radio Live streaming
KLIKNI I
SLUŠAJ
Konekcija nije uspostavljena
Studentska
televizija
(youtube
channel)
Studentski
prilog
večernjeg
lista