Na današnji dan 1989. godine otvoreni su granični prijelazi u Berlinu i srušena je granica koja je 28 godina dijelila grad. Berlin godišnjicu obilježava komemoracijom, dok podaci njemačke vlade pokazuju da gospodarske i društvene razlike između istočnog i zapadnog dijela zemlje nisu nestale.
Berlinski zid počeo je nicati u noći na 13. kolovoza 1961. godine, kada je vodstvo Istočne Njemačke (DDR) počelo zatvarati granicu prema zapadnim sektorima Berlina. Prema podacima Zaklade Berlinski zid i Centra za suvremena povijesna istraživanja iz Potsdama, do 1989. godine uz zid je život izgubilo najmanje 140 ljudi.
Konferencija za medije koja je otvorila granicu
Kraj podjele počeo je nešto prije 19 sati 9. studenoga 1989. godine. Na završetku konferencije za medije Günter Schabowski, član vodstva vladajuće Socijalističke jedinstvene partije Njemačke (SED), gotovo je usputno objavio nova pravila putovanja za građane DDR-a. Zbog propusta u dogovorima novinarima je rekao da, prema njegovu saznanju, nova pravila stupaju na snagu „odmah, bez odlaganja”, navodi se u kronologiji na službenom portalu grada Berlina.
Zapadnonjemačka televizija ARD objavila je vijest kao glavnu u svom informativnom programu u 20 sati. Nakon toga pred graničnim prijelazima počeo se okupljati sve veći broj stanovnika Istočnog Berlina, dok graničari nisu imali nikakve službene upute. Na prijelazu Bornholmer Straße oko 21:20 počeli su propuštati prve građane, ali su im poništavali putovnice, čime su im zapravo oduzimali pravo na povratak u DDR, piše Klix.ba.
Oko 23:30 pritisak okupljenih bio je toliko velik da je zapovjednik granične kontrole, i dalje bez službene naredbe, potpuno podigao rampu. U sljedećih sat vremena prijelaz je bez kontrole prešlo oko 20.000 ljudi. Tijekom večeri otvoreni su i ostali granični prijelazi u gradu.
Trabantima na Zapad, slavlje na ulicama i „zidni djetlići”
U danima koji su uslijedili na graničnim prijelazima ukinute su sve formalnosti, a milijuni građana DDR-a otišli su u kratke posjete Zapadnoj Njemačkoj. Na Kurfürstendammu danima je vladalo ozračje narodnog slavlja, a brojni restorani posjetiteljima su dijelili besplatna pića. Prijelaz kod Brandenburških vrata otvoren je 22. prosinca 1989. godine.
Zid u središtu grada najvećim je dijelom uklonjen od lipnja do studenoga 1990. godine. Do tada su takozvani „zidni djetlići” – lovci na suvenire iz cijelog svijeta – već odlomili brojne komade zida. Njemačka je ponovno ujedinjena 3. listopada 1990. godine. Trasa nekadašnjeg zida kroz središte Berlina danas se na dužini od 20 kilometara može pratiti prema dvostrukom redu kamenih kocki ugrađenih u pločnik.
Razlike između istoka i zapada postoje i 37 godina poslije
Berlin godišnjicu obilježava komemoracijom kod Memorijala Berlinski zid u ulici Bernauer Straße, kojoj nazoči i gradonačelnik Kai Wegner, te s oko 170 događaja u sklopu tjedna „Freedom Week”, navodi gradski portal. Wegner je uoči godišnjice izjavio da je 1989. godine stajao na zidu i da mu je to bio najljepši dan u životu.
Pad zida, međutim, nije izbrisao sve razlike između istočnog i zapadnog dijela zemlje. U izvješću povjerenice njemačke vlade za istočnu Njemačku Elisabeth Kaiser, koje je u listopadu dostavljeno Bundestagu, navodi se da prosječna neto imovina kućanstava na istoku zemlje iznosi 125.500 eura, dok je na zapadu gotovo dvostruko veća – 257.100 eura.
U istraživanju provedenom za potrebe izvješća sudjelovalo je oko 2.700 ljudi. Njih 95 posto, i na istoku i na zapadu, smatra da bi za uspjeh u društvu trebali biti presudni rad i trud. Ipak, oko 80 posto ispitanika smatra da u stvarnosti ključnu ulogu imaju imovina i veze, dok je 72 posto istaknulo i važnost društvenog podrijetla.
Izvješće zaključuje da i nakon 36 godina njemačkog jedinstva i dalje postoje nejednakosti, ali i nove mogućnosti, te da izgradnja zajedničkog društva ostaje trajan zadatak.
Objava Dan kada je pao Berlinski zid: Jedna pogreška na presici promijenila je povijest Europe pojavila se prvi puta na Tomislav City.
