Bosanskohercegovački političari su više puta pokazali da im je profit na prvom mjestu, a sve drugo manje važno. Najveće licemjerje domaće politike, posebno HDZ-ove, pokazalo se prilikom donošenja odluka o neradnoj nedjelji. Tema neradne nedjelje je široka za komentiranje, ali kroz nju se jasno ocrtala domaća politika, odana vjeri, nedjelji i obitelji – sve dok se ne dira u kladionice.
Autor: K. Perić/Hercegovina.info
Mnogi mediji su nedavno objavili da se na federalnoj razini regulira pitanje rada nedjeljom. Pitamo se da li će ove odluke o neradnoj nedjelji vrijediti za sve i da li se pravda događa na razini Federacije. No, čini se da će i ove odluke biti na tragu dosadašnjih polovičnih rješenja, a kladionice će ostati neokrznute.
Na federalnoj razini “neradna nedjelja” se tretira Zakonom o unutarnjoj trgovini, a ne Zakonom o radu kako bi trebalo biti. Ovo praktično znači da će ovaj nacrt zakona, kada i ako prođe, tretirati jedino trgovine, ali ne i kladionice.
Nisu obuhvaćene sve trgovine
“Nažalost, ovim nacrtom zakona nisu obuhvaćene kladionice, već samo određene trgovine, a ne sve. Na primjer, prodajne jedinice koje su u sklopu benzinskih crpki, bolnica, cvjećare, pekare, dragstori, također ne spadaju u kategoriju trgovina kojima ovaj Zakon omogućava slobodnu nedjelju. Mislim da se tretiranje neradne nedjelje treba regulirati Zakonom o radu FBiH, kaže zastupnik Stipe Tokić.
On vjeruje da je namjera Vlade omogućiti određenim kategorijama društva da imaju slobodan dan u tjednu.
“Ovaj nacrt zakona se odnosi na prodajne jedinice kroz Nacrt zakona o unutarnjoj trgovini, ali ne na druge poslovne subjekte. Mislim da se uređenje ove oblasti treba regulirati Zakonom o radu FBiH, koji bi mogao obuhvatiti i druge poslovne jedinice, a ne samo prodajne. Usvojen je nacrt, ali treba sudjelovati u javnim raspravama kako bismo dobili kvalitetniji prijedlog zakona. Zastupnici su iznijeli zamjerke na ovaj nacrt, ali bilo bi neozbiljno da ga sruše”, zaključuje Tokić.
Pomakov Petar Galić također smatra da ima vremena za intervenciju, ali ističe da ovaj nacrt ne obuhvaća sve djelatnosti.
“Nacrtom zakona o unutarnjoj trgovini regulirani su uvjeti obavljanja trgovačke djelatnosti u FBiH. Riječ je o obimnom zakonskom rješenju koje je usvojio Zastupnički dom. Budući da je riječ o nacrtu zakona, ići će u javnu raspravu gdje će svi koji su zainteresirani moći intervenirati. Najviše interesa je bilo oko neradnog dana za trgovce, kao i druge djelatnosti, posebno kladionice. Nadam se da će uskoro doći do izmjena Zakona o radu koje će tretirati ostale djelatnosti u vezi s neradnom nedjeljom, kako su sugerirali zastupnici”, kaže zastupnik Pomakov Petar Galić.
Dakle, kako bi se adekvatno tretirala neradna nedjelja i uredio rad nedjeljom u cjelini, nije dovoljno mijenjati zakon o trgovini. Ključan je Zakon o radu.
“Neradne dane treba regulirati Zakonom o radu, a ne o unutarnjoj trgovini. Ovime se samo trgovine neće raditi nedjeljom, dok će kladionice raditi neometano. Ovo usvajanje ne znači da zaposlenici neće raditi nedjeljom, već samo da trgovine neće raditi, a vlasnici će zaposlenike moći preusmjeriti, na primjer, u skladište. Zbog svega ovoga nisam podržao ovaj nacrt zakona o unutarnjoj trgovini i aktivno ćemo se uključiti u definiranje prijedloga”, kaže zastupnik HRS-a Slaven Raguž.
Raguž ističe da je potrebno urediti sustav unutarnje trgovine sukladno suvremenim potrebama tržišta, ali u interesu zadovoljavanja potreba tržišta, a ne najjačih igrača na tržištu. “Neradna nedjelja je najočigledniji primjer koji to potvrđuje”, zaključuje.
Što je učinio Mostar?
HDZ BiH je s partnerom SDA u Mostaru prvo učinio terensku nepravdu odlukom o neradnom danu, zatvarajući male trgovine, pa praktično nedjeljom možete samo u kladionicu, ali ne i po kruh.
Ostavili su otvorene benzinske crpke, koje su se pretvorile u diskonte sukladno potražnji. Lokalna vlast se pravdala da ne može zatvoriti kladionice nedjeljom zbog federalnih propisa, a federalni zakon, kako čitamo, obraća se pogrešnom zakonu, barem kada je riječ o radu i neradu nedjeljom za sve. Mostarska odluka nikada nije bila uređivana, premda je nakon donošenja zahtijevala izmjene.
“Zabrana rada nedjeljom imala je negativne učinke na radnike benzinskih crpki koji su sada preopterećeni poslom. Ova odluka je pretvorila crpke u supermarkete. S obzirom na to da se odluka najviše odnosi na velike trgovačke centre, trebali smo obuhvatiti i poslovnice kladionica i zabraniti njihov rad. Znam da je to federalna nadležnost, ali oba nivoa vlasti su u rukama iste koalicije i trebali su pronaći rješenje”, komentira vijećnik HRS-a Silvio Bubalo.
Nezavisna Boška Ćavar smatra da se rad nedjeljom treba adekvatno platiti.
“Rad nedjeljom treba regulirati na način da svaki poslodavac može odrediti radno vrijeme prema svojim potrebama. Poslodavac mora biti pod nadzorom poreznih i drugih organa te poštovati zakone o naknadi za prekovremeni rad i rad nedjeljom i blagdanima. Zakonodavac ne može zabraniti rad, ali može kazniti poslodavce koji ne poštuju zakone. Mnoge žene ostaju izvan skupine trgovaca čemu bi ovakav zakon nanio štetu”, smatra Ćavar.
Najveći apsurd u Mostaru se dogodio oko dočeka Nove godine, kada je grad izgubio tisuće maraka jer je doček pao nedjeljom, a odluka nije predvidjela mogućnost da gradonačelnik ili nadležna služba mogu odlučiti da se nedjelja – jedna u nekoliko godina, ako je u interesu lokalne zajednice – radi, uz adekvatnu naknadu, što je sasvim razumno, piše Hercegovina.info.
Objavljeno na Dan za obitelj i kocku: Postoji lobija koji je političarima svetiji od nedjelje pojavio se prvi put na Tomislav City.
Izvor: ( tomislavcity.com / Treci.ba )