SERAFINA – Majka kojoj su ubili tri sina i supruga
Travnik 1993. Četiri izgubljena života. Jedna žena i majka. Jedanaest mjeseci zatočeništva. Bol koju vrijeme nije izbrisalo. Pjesma „SERAFINA” posvećena je Serafini (Sarafini) Lauš iz sela Ćukle kod Travnika, hrvatskoj majci čija je obiteljska tragedija postala potresno svjedočanstvo stradanja Hrvata u Središnjoj Bosni tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
TRAVNIK 1993. – TRAGEDIJA OBITELJI LAUŠ
Početkom lipnja 1993., tijekom napada pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine na hrvatska sela travničkog kraja, počinjeni su zločini nad hrvatskim stanovništvom. Serafina je izgubila supruga Ivu Lauša (1939.) i trojicu sinova: Dragana (1959.), Fabijana (1961.) i Miroslava (1971.). Prema objavljenim svjedočanstvima, suprug joj je ubijen na kućnom pragu, jedan sin stradao je tijekom napada, a druga dvojica, prema dostupnim iskazima, ubijena su nakon zarobljavanja. U nekoliko ratnih dana ugašena su četiri života jedne obitelji. JEDANAEST MJESECI ZATOČENIŠTVA I sama Serafina bila je zarobljena. Približno jedanaest mjeseci provela je u zatočeništvu, najprije u Ćuklama, a zatim u Muzičkoj školi u Zenici. Po povratku zatekla je uništen dom i život bez svojih najmilijih. Godinama je svjedočila o stradanju obitelji, uključujući i svjedočenje pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Govorila je o vjeri, oprostu i potrebi za pravdom. Preminula je 16. travnja 2026., u 87. godini, ne dočekavši pravdu za ubojstva svojih najbližih.
PJESMA KOJA ČUVA SJEĆANJE „SERAFINA” je glazbeni spomen na majčinsku ljubav, nevine žrtve, izgubljeni dom, vjeru i dostojanstvo. Nije poziv na mržnju ili osvetu, nego na istinu, sjećanje i pravdu. Posvećena je obitelji Lauš i svim nevinim žrtvama rata u Travniku, Središnjoj Bosni i Bosni i Hercegovini.
O AUTORIMA: DARIO VIŠTICA, podrijetlom iz Veljaka kod Ljubuškog, magistar je ekonomije, bivši djelatnik Sveučilišta u Zadru i poduzetnik koji vodi uspješnu tvrtku za financijske i računovodstvene usluge. Objavio je više znanstvenih radova međunarodnog značaja, među kojima je i rad u izdanju Cambridge Scholars Publishing. Gitarist je, skladatelj, aranžer i glazbeni producent; autor je filmske glazbe za projekt nagrađen prvom nagradom na festivalu Paella Film Fest u Španjolskoj te dobitnik prve nagrade na međunarodnom festivalu duhovne glazbe u Zadru 2022. Bio je organizator međunarodnog ZADAR CHESS FESTA 2026., član je Nadzornog odbora Županijskog šahovskog saveza, tajnik Udruge Ravni kotari i potpredsjednik Šahovskog kluba pri Sveučilištu u Zadru.
Autor teksta NIKOLA ŠIMIĆ TONIN, podrijetlom iz Drinovaca i odrastao u Busovači, hrvatski je književnik, pjesnik, romanopisac, novinar, tekstopisac i dragovoljac Domovinskog rata. Predsjednik je Hrvatskog književnog društva – Zadar, autor brojnih knjiga i književnih djela prevođenih na strane jezike te zastupljenih u međunarodnim antologijama. Među njegovim djelima ističu se „Azilanti”, „Ustani kada kažeš Vukovar” i „U vatrama rata u vatrama krvi”. Pokretač je i urednik „Zadarskog književnog ljetopisa”, organizator domoljubne pjesničke manifestacije „Stijeg slobode” u Kninu te inicijator i organizator književnih nagrada „Zoranić”, „Goran Bujić” i „Donat” i manifestacije „Joja Ricov”. Svojim radom promiče književnost, hrvatsku kulturnu baštinu i sjećanje na povijesne događaje. Njihova suradnja spaja poeziju, glazbu, duhovnost i povijesno sjećanje.
NASTANAK PJESME I PRODUKCIJA
Dario Vištica skladao je glazbu i izradio aranžman. Cjelokupna demo snimka, uključujući instrumentalnu i vokalnu izvedbu, dovršena je u programu Steinberg Nuendo. Završna produkcija realizirana je u Studiju MOCHVARA uz suvremene digitalne i AI glazbene tehnologije radi studijskog oblikovanja zvuka. Tekst, glazba i aranžman izvorna su autorska djela navedenih autora. AUTORSKI PODACI Tekst: Nikola Šimić Tonin – Drinovci / Busovača Glazba i aranžman: Dario Vištica – Veljaci / Ljubuški Produkcija: Studio MOCHVARA Demo: Steinberg Nuendo Završna obrada: digitalne i AI glazbene tehnologije Godina: 2026. U SPOMEN NA OBITELJ LAUŠ Ivo Lauš (1939.) Dragan Lauš (1959.) Fabijan Lauš (1961.) Miroslav Lauš (1971.)
Serafina Lauš (1939.–2026.) Da se istina ne zaboravi. Da se žrtve ne prešute. Da se takvi zločini nikada ne ponove. Pokoj vječni daruj im, Gospodine. © 2026. Sva prava pridržana. Ključne riječi: Serafina Lauš, Sarafina Lauš, Travnik 1993, Ćukle, stradanje Hrvata, Središnja Bosna, ratni zločini, Nikola Šimić Tonin, Dario Vištica, Studio Mochvara, hrvatska domoljubna pjesma, Croatian music.
Objava KRIŽNI PUT – SERAFINA OD TRAVNIKA, pjesma posvećena majci kojoj su ubili supruga i trojicu sinova pojavila se prvi puta na Tomislav City.
