Bosna i Hercegovina se sve više suočava s demografskim izazovima.

Podaci pokazuju rastući trend broja umirovljenika u odnosu na radno aktivno stanovništvo, što bi moglo stvoriti dodatni pritisak na mirovinski sustav zemlje.

Ova situacija može se pripisati općem starenju populacije, smanjenju broja radno aktivnih stanovnika, kao i migracijama mladih ljudi u potrazi za boljim životnim uvjetima.

Skoro 450 tisuća umirovljenika

Prema svibnjskim podacima, u Federaciji Bosne i Hercegovine evidentirano je 447.389 korisnika mirovine.

Trenutni omjer zaposlenih i umirovljenika iznosi 1,22 zaposlene osobe na jednog umirovljenika.

Ove informacije je potvrdio glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO/PIO) Tomislav Kvesić.

Iako je ranije razmatrana inicijativa za pomjeranje dobne granice za odlazak u mirovinu za dvije godine.

Kvesić navodi da trenutno nema najava izmjena Zakona o MIO/PIO kojima bi se pomakla granica od 65 godina za odlazak u mirovinu.

Dodaje da je od primjene novog Zakona o MIO 2018. godine zabilježen pad broja novih prijevremenih i invalidskih mirovina, dok je porastao broj novih korisnika starosnih mirovina.

Promjene u sustavu umirovljenja

Prema riječima Kvesića, novi zakon je donio značajne promjene u sustavu umirovljenja.

”Općenito, možemo reći da je broj novih prijevremenih mirovina smanjen od primjene novog Zakona o MIO/PIO 2018. godine.

U odnosu na razdoblje prije toga, kao i da je sve manji broj novih korisnika invalidskih mirovina.

Također, manji je broj novih korisnika obiteljskih mirovina, dok je zabilježen porast novih korisnika starosnih mirovina”, rekao je Kvesić.

Prema odredbama članka 40. Zakona o MIO/PIO, pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.

Čekanje na rješenja?

Kvesić ističe da prema Zakonu, rješenje o odlasku u mirovinu treba biti doneseno u roku od 30 odnosno 60 dana.

”Većina rješenja se donosi u tim rokovima, ali postoje situacije kada se čeka duže na rješenje.

Obično to su situacije kada nije uredna dokumentacija, kada nedostaju podaci o uplatama doprinosa ili kada osiguranik ima inozemni staž.

Takve situacije mogu trajati duže jer se službenim putem traže podaci od inozemnih nositelja osiguranja”, pojasnio je Kvesić.

Napominje da Federalni zavod za MIO/PIO nastoji svesti na najmanju moguću mjeru sve probleme s učinkovitošću i donošenjem rješenja.

Objava BiH: Mirovinski sustav pod sve većim pritiskom pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.

Izvor: ( caportal.net / Treci.ba )