"Uz engleski, francuski je jedini jezik koji se govori na svim kontinentima"

asistentica Maja Ćužić
"Uz engleski, francuski je jedini jezik koji se govori na svim kontinentima"

O učenju francuskog jezika, mogućnostima samostalnog učenja i usavršavanja te prednostima koje pruža poznavanje ovoga jezika, uz osvrt i na francusku kulturu za Radio Treći govorila je asistentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Maja Ćužić.

Od kada studenti mogu učiti francuski jezik na Filozofskom fakultetu?

Francuski jezik na Filozofskom fakultetu imamo od prošle akademske godine, dakle 2016./17. Od tada imamo kolegije Francuski jezik 1, Francuski jezik 2, ove godine i Francuski jezik 3, zatim Francuski jezik 1 i 2 za talijaniste i u ovom semestru po prvi put imamo i kolegij Francuski jezik i kulturu koji je otvoren za studente prve godine diplomskog studija. Sve zajedno to je otprilike 70-ak studenata što je veliki iskorak. Netko će naučiti više – netko manje, nekoga će to potaknuti da sam radi dalje. Neki vide priliku za zapošljavanje u učenju francuskog jezika, pri tome mislim posebno na one koji sebe vide u međunarodnim organizacijama gdje je na natječajima poznavanje francuskog jezika velika prednost. Uz engleski, francuski je jedini jezik koji se govori na svim kontinentima, peti je po brojnosti govornika, u EU je jedan od tri radna jezika, a zastupljen je i u svim drugim međunarodnim organizacijama, sve ovo ukazuje na korist učenja francuskoga jezika.

Koliki je odaziv studenata i  je li ovaj kolegij na dobrom putu za otvaranje matičnog studija?

Kao i za sve ostalo za izgradnju nečega kvalitetnog potrebno je puno strpljenja, vremena i rada. Obzirom na to da prije dvije godine nije bilo ničega ipak smo napravili pomake. Odaziv onih koji su krenuli je dobar, međutim ono na čemu još trebamo raditi je da svi koji žele dobiju priliku upisati francuski jezik. Imamo suradnju s Francuskim kulturnim centrom i ostvarujemo suradnju i s Francuskim veleposlanstvom na način da nam stavljaju na raspolaganje stranog lektora koji također aktivno sudjeluje u nastavi.

Što mislite o ideji povezivanja naših studenata sa studentima iz Francuske/francuskog govornog područja radi poboljšanja jezika?

Zaista postoji niz mogućnosti za učenje stranog jezika. Kad govorimo o Francuskoj mi trenutačno imamo sporazum sa Sveučilištem iz Poitiers. To Sveučilište u okviru ERASMUS programa nudi mogućnost odlaska naših studenata u Francusku. Razumljivo je da se mladi ljudi malo boje jer ne pričaju dobro, težak je izgovor, međutim, čak ako se odluče za program na engleskom jeziku izuzetno je korisno iskoristiti priliku za odlazak u frankofono područje. Nešto ćete sigurno naučiti, nekoliko riječi, fraza, upoznat ćete kulturu i vratit ćete se bogatiji. U tom smislu ohrabrujem sve one koje osjete želju i poticaj da se odvaže i da naprave prvi korak u ERASMUS razmjenama. Uz to postoji i brojne internetske stranice za učenje francuskog jezika, kao što je na primjer www.tv5monde.fr , za sve one koje to zanima na ovoj stranici uz vijesti na francuskom i iz francuskog govornog područja (Belgija, Kanada, Afrika...) imate i link koji vas vodi na učenje francuskog jezika po stupnjevima. Postoje stranice na kojima možete vježbati gramatiku, poboljšati izgovor, dakle straha ne treba biti, potrebna je samo dobra volja i motivacija. Svi zainteresirani se uvijek mogu obratiti i doći na konzultacije.

Što mislite o oraganizaciji putovanja u područja francuskog govornog jezika za studente ?

To je odlična ideja i drago mi je da je to došlo upravo od studenata. Francuska je vrlo raznolika, bogata regijama i bilo bi se teško odlučiti u kojim bismo dio trebali putovati. Međutim, osim same ideje na kojoj ćemo raditi i dalje, bilo bi dobro osigurati da to ne bude turističko putovanje nego studijsko. Dakle da posjetimo neko njihovo sveučilište, na taj način bi se studenti upoznati, povezali, stekli osobna poznanstva što bi im olakšalo učenje jezika.

Ovogodišnji Dani Frankofonije održani su u Mostaru, što je Frankofonija i koji joj je cilj?

Frankofonija je međunarodna organizacija za širenje i promicanje francuskoga jezika osnovana 1970. godine. Ovo nije prvi korak u zaštiti francuskog jezika, još 1635. je osnovana znamenita Francuska Akademija, a 1994. donijeli su zakon u kojem se pozivaju na Ustav i traže da se strogo koristi francuski jezik bez korištenja anglizama. Sve s istim ciljem: zaštiti, unificirati, proširiti, očuvati francuski jezik. Frankofonija danas ima 54 zemlje koje su  punopravne članice, četiri su pridružene i 26 zemalja promatrača među kojima se nalaze BiH i Hrvatska. Ovogodišnja manifestacija  Dani Frankofonije su održani u Mostaru, Sarajevu, Banja Luci, Bijeljini, Maglaju, u sklopu čega je održan cijeli niz predavanja, izložbi, filmskih projekcija i koncerata koji su imali za cilj promoviranje francuskoga jezika. 

Smatrate li da se u BiH, kao jednoj od zemalja promatrača u zajednici, ostavlja dovoljno prostora učenju francuskoga jezika?

Moram reći da je situacija prije 30-ak godina bila puno bolja. Naime, tada je francuski bio obavezni strani jezik tako da je bio prisutan kako u osnovnim, tako i u srednjim školama. Danas, nažalost francuski imamo u tri srednje škole i to u statusu izbornog predmeta. Postoji Francuski kulturni centar s kojim Sveučilište u Mostaru surađuje, ali postoji još dosta prostora da se francuski jezik vrati u škole, a rekla bih, da bi bilo idealno da se vrati u vrtiće. To bi onda izravno utjecalo na Sveučilište jer bi studenti dolazili s predznanjem. Dakle, prostora ima i  s obzirom na sve mogu reći da sam zadovoljna jer se neki pomaci ipak ostvaruju.

U Mostaru je održana manifestacija „Okus Francuske“ što se posebno izdvaja iz francuske kuhinje?

Kada kažemo francuska kuhinja onda nam obično prvo na um pada vino i sir koji su neki klišeji koje vežemo uz Francusku. Međutim francuska kuhinja je puno više od toga, oni su svoju kuhinju podigli na razinu umjetnosti. Kad to kažem zaista ne pretjerujem, jer ako se malo duže družite s njima primetit ćete da oni jako puno govore o hrani. Hrana njima nije nešto sekundaro, nešto što zadovoljava osnovne ljudske potrebe nego je hrana za njih l'art de vivre -  način življenja. U staro vrijeme provodili su četiri sata za ručkom uz brojne sljedove, što danas naravno zbog globalizacije nije moguće. Danas je središnji objed francuske obitelji večera. Kuhanju posvećuju puno pozornosti, kuhaju s puno crvenog mesa i povrća. Regionalna kuhinja je specifična, pa recimo ako dođete u područje Marseille oni će vam poslužiti riblju juhu. Prema riječima jednog velikog kuhara francuzi smatraju da ne treba ići daleko, treba iskoristiti dobre regionalne namjernice i što jednostavnije ih složiti. Ono što je zaista bitno za francusku kuhinju nije samo to da paze na kvalitetu i svježinu namjernica, nego zaista paze što će i kada pojesti i to je kod njih način življenja.

Koje savjete iz vlastitog iskustva možete poručiti studentima?

Kod učenja jezika je važna redovitost. Bolje svaki dan malo nego svaki treći dan puno. Ako ste na prvom stupnju, tada pravite temelje i tu morate uložiti puno energije u memoriranje i u pisanje. Susrećete se s drugačijim načinom izgovora, s drugačijim pismom, što je nama izuzetno teško jer smo naučili zapisati sve što izgovorimo. Tu primjećujem jedan vid otpora zbog srama kako nešto izgovoriti, ali nema potrebe za tim moguće ga je svladati uz pravu motivaciju i pravi način rada. Na višim stupnjevima se čini lakše, tada gradite vokabular stoga je važno dosta čitati različite tiskovine. Napominjem, internet je na dohvat ruke, punuđen je cijeli niz pomagala koje generacije prije nisu mogle ni zamisliti.

 

Tereza Šušnjara

Uredništvo zadržava pravo cenzure u slučaju govora mržnje ili nepristojnog i neprikladnog govora.

Anketa

Koji medij najčešće pratite?

Mišljenje

doc. dr. sc. Marko Odak, prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta
Studentski radio Live streaming
KLIKNI I
SLUŠAJ
Konekcija nije uspostavljena
Studentska
televizija
(youtube
channel)
Studentski
prilog
večernjeg
lista