Nepravda, podjele, nedostatak prilika i osjećaj da se glas mladih ne čuje među razlozima su zbog kojih dio mladih iz Bosne i Hercegovine budućnost sve češće traži u inozemstvu.
Iako se odlazak mladih često povezuje ponajprije s ekonomskim razlozima, iskustva mladih i stručnjaka pokazuju da odluku o odlasku oblikuju i društvena klima, nepravda, mogućnosti zapošljavanja i osobnog razvoja.
Studentica biokemije Merima Kurtović iz Mostara, koja studira na Sveučilištu Selçuk u Konyi u Turskoj, istaknula je kako su upravo društvene podjele i osjećaj nepravde bili među ključnim razlozima njezina odlaska.
Dolazim iz Mostara, gdje su podjele na svakom koraku. Definitivno, velike podjele, nepravda i rupe u zakonima nešto su što me otjeralo iz Bosne i Hercegovine. Dobila sam stipendiju za studij u Konyi i uopće nisam požalila.
Za dio mlađih generacija odlazak u inozemstvo pritom ne predstavlja nužno konačno napuštanje zemlje, nego priliku za obrazovanje, stjecanje iskustva, osobni razvoj i upoznavanje drugih sredina.
Mladi žele da ih se čuje
Prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Sarajevu Dženana Husremović smatra da bi naglasak trebalo staviti na stvaranje društva u kojem mladi mogu vidjeti svoju budućnost, umjesto da se rasprava vodi samo o broju onih koji su već otišli, piše Federalna.ba.
Ne bismo trebali očekivati mlade ljude na ulicama, već ono što vidimo na društvenim mrežama, njihovo nezadovoljstvo, želje i potrebe, konačno bismo trebali početi uzimati u obzir.
Među mladima nema jedinstvenog stava o odlasku. Dok dio njih želi završiti obrazovanje i pokušati ostati u Bosni i Hercegovini, drugi smatraju da u područjima kojima se žele baviti ne postoje dovoljno dobre prilike za daljnji razvoj.
Ima i onih koji nakon života u inozemstvu razmišljaju o povratku, osobito kada se promijene okolnosti u zemljama u kojima trenutačno žive.
Problem nije samo u plaćama i radnim mjestima
Voditelj Odjela za praćenje, evaluaciju i istraživanje u Institutu za razvoj mladih KULT Aziz Đipa upozorava da mlađe generacije imaju niži prag tolerancije prema nepravdi.
Prema njegovim riječima, na odluke mladih utječe i činjenica da u manjim sredinama pri zapošljavanju i dalje može imati važnu ulogu podobnost pojedinca.
Dodatni problem predstavlja i nedostatak pouzdanih podataka o opsegu iseljavanja. Posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini proveden je 2013. godine, zbog čega ne postoji potpuna slika o trenutačnom broju stanovnika, a time ni o stvarnom broju mladih koji su napustili zemlju.
Traži se veće uključivanje mladih u donošenje odluka
Voditelj programa u Vijeću mladih Federacije Bosne i Hercegovine Belmin Malagić smatra da institucije mladima trebaju omogućiti aktivnije sudjelovanje u procesima donošenja odluka.
Cilj svake mlade osobe u Bosni i Hercegovini trebao bi biti neki osobni razvoj, razmišljanje o promjenama, odnosno da institucije omoguće mladima da sjednu za isti stol i uključe mlade u donošenje odluka.
Sugovornici upozoravaju da dugotrajno uvjerenje kako promjene nisu moguće ne ostavlja samo demografske posljedice, nego može utjecati i na spremnost novih generacija da pokušaju mijenjati društvo u kojem žive.
Objava Što mlade tjera iz BiH? Plaća nije jedini razlog njihova odlaska pojavila se prvi puta na Čapljinski portal.
