Kako djelovati na „efekt ljetnog raspusta“ kod učenika za vrijeme pandemije COVID-19?

studij psihologije
Kako djelovati na „efekt ljetnog raspusta“ kod učenika za vrijeme pandemije COVID-19?

U vrijeme pandemije koronavirusom Savjetovalište za studente Filozofskog fakulteta savjetuje kako se nositi sa situacijom. Martina Orman-Škoro sa Studija psihologije Filozofskog fakulteta govori o ponašanju učenika i kako djelovati na njih.

Ole Rogeburg i Bernt Bratsberg iz Ragnar Frisch centra za ekonomska istraživanja u Oslu proveli su istraživanje u području inteligencije norveških muškaraca, između  1970. i 2009. godine. Zaključili su kako je inteligencija sinova norveških muškaraca niža u odnosu na njihove očeve. Uzrokom pada u inteligenciji predlažu masovno korištenje tehnologije u obrazovne i druge svrhe.

Inteligencija je jedno od osnovnih obilježja čovjeka, a samim time i neizostavan čimbenik u svakodnevnom njegovom funkcioniranju. Inteligencija ima biološku, tj. urođenu komponentu za koju se smatra da je minimalno pod našim vlastitim utjecajem te da na nju vrlo malo namjernih i voljnih faktora može utjecati. Koncizno rečeno, ona je nešto s čime se rađamo. Takav oblik inteligencije se u znanstvenoj literaturi može prepoznati kao fluidna inteligencija. S druge strane, isti teoretičari priznaju komponentu inteligencije koja je pod utjecajem učenja, razvoja vještina i iskustva. Ona se razvija tijekom života i naziva se kristalizirana inteligencija. Kako bi vam ista bila bliža, može se reći kako je kristalizirana inteligencija upravo ono što se može ispitati različitim testovima te se brojčano prikazati.

Znanstvenici su od davnina izučavali iteligenciju, faktore koji na nju utječu te aktivnosti i postupke koji služe njenom poboljšanju. Istraživanja pokazuju kako na inteligenciju može utjecati veliki broj faktora koji su aktivni od samog začeća još nerođenog djeteta, pri čemu se govori o prenatalnom utjecaju na inteligenciju. Stoga, prema istraživanjima, prenatalni faktori koji djeluju na inteligenciju su: prehrana majke koja uključuje iznimno velike količine žive, konzumacija alkohola i psihoaktivnih supstanci, konzumacija cigareta i unos nikotina, pretjerana konzumacija kave, izlaganje otrovnim parama i plinovima, izlaganje stresu i negativnim emocijama, nizak sociodemografski i radni status roditelja, nedostatna socijalna podrška majkama u trudnoći i prvim godinama života djeteta i dr.

S druge strane, ono što može protektivno i pozitivno djelovati na inteligenciju je: dobra zdravstvena skrb koja uključuje redovite kontrole prije i nakon rođenja djeteta, aktivan i zdrav život u obitelji te harmonična okolina i obiteljska atmosfera. Neka istraživanja predlažu kako na inteligenciju pozitivno djeluje mediteranska prehrana koja optimalno balansira u omjeru proteina i ugljikohidrata, a bogata je mesom i zelenim povrćem. Također, rezultati magnetne rezonance, jedne od tehnika prikaza moždanih struktura, pokazuju promjene određenog dijela mozga u osoba koje vježbaju.

Ranije studije provedene u Velikoj Britaniji pokazuju kako je inteligencija posljednjih desetljeća u padu za između 2,5 do 4,3 boda. Isti su se znanstvenici bavili efektom “ljetnog raspusta” na inteligenciju djece. Istraživanja su pokazala kako se inteligencija učenika tijekom ljetnog raspusta “spusti” za oko 1 do 2 boda. Razina inteligencije učenika biva povećana nakon povratka radnim i školskim aktivnostima, što je dokaz tome da je važno raditi na poboljšanju inteligencije kroz različite aktivnosti i izazove.

Hrvatska neuropsihijatrica, Vida Demarin, dala je svoj osvrt na istraživanja koja su u Oslu proveli norveški znanstvenici, a koji tvrde kako je inteligencija posljednjih desetljeća u padu zbog tehnologije “koja razmišlja umjesto njih”. Sustavno korištenje tehnologije u obrazovne i druge svrhe je neophodno i pozitivno, ukoliko se informacijama bavimo i prikupljamo ih s visokim stupnjem aktivnog rezoniranja i filtriranja istih. Informacije su danas na dohvat ruke, odnosno “miša”, što nadalje uvjetuje manji stupanj aktivnosti moždanih vijuga da se dođe do određenih podataka i znanja. Funkcija se održava funkcijom, riječi su neuropsihijatrice, Vide Demarin.

Inteligencija i učenje u vrijeme pandemije COVID-19

Jedan od problema koji mogu djelovati na inteligenciju u vrijeme pandemije COVID-19 je preopterečenost kognitivnog kapaciteta informacijama iz medija, vezanih isključivo uz sam virus i svakodnevna događanja u svijetu. Takav oblik intenzivne izloženosti informacijama iz medija može znatno “okupirati” pažnju, što nadalje utječe na smanjenje motivacije za traženje i učenje drugih sadržaja. Iako je mozak izvanredan “uređaj” koji podnosi izrazito veliku količinu informacija i sadržaja, stres, strah te negativne emocije i raspoloženja koja su česta u vrijeme neophodne izolacije, mogu djelovati inhibirajuće na pažnju i koncentraciju učenika. Također, uvjeti u kojima su učenici izloženi učenju kod kuće, što podrazumijeva intenzivno korištenje tehnologije, a manji stupanj korištenja udžbenika i druge literature u svrhu učenja, može smanjiti stvarnu količinu informacija koje učenik zapravo obradi i pohrani. Izrazito velika količina informacija i opsežno gradivo koje je potrebno savladati u kratkom roku, može rezultirati kontraefektom zbog preopterećenosti mozga mnoštvom informacija. Također, kako bi došlo do “stvarne” pohrane informacija u mozgu učenika, potrebno je da se završi proces koji se naziva konsolidacija. Konsolidaciju je najlakše shvatiti kao proces obrade informacija koji se događa dok učenik spava. Stres, manjak fizičke aktivnosti i brojni negativni faktori mogu utjecati na nepravilan i nedostatan san učenika u vrijeme izolacije.

Savjeti za održavanje i poboljšanje inteligencije i učenja u vrijeme COVID-19

S obzirom na navedene faktore koji znatno utječu na inteligenciju i sposobnost učenja i pamćenja, jedan od najvažnijih savjeta za učenike odnosi se na prakticiranje zdravog života. Iako u izolaciji, postoje brojni načini provođenja i održavanja fizičke aktivnosti (vježbanje u vlastitom domu, tjelovježba u vrtu, vožnja biciklom u prirodi, trčanje u prirodi, planinarenje I dr.). Nadalje, osim fizičkog zdravlja, važno je raditi i na mentalnom zdravlju. Preporučljivo je dan isplanirati sukladno nastavnim i drugim obvezama, ali i ostaviti vrijeme koje biste, unatoč slaboj mogućnosti socijalne distance, sačuvali isključivo za sebe. Za to vrijeme možete prakticirati neku od tehnika opuštanja i relaksacije, koja bi vam pomogla u svladavanju negativnih emocija i stresa, a izrazito su dostupne putem internetskih platformi (tehnike disanja, meditacija, joga, progresivna mišićna relaksacija, gledanje filmova, slušanje opuštajuće glazbe i dr.). Kada govorimo o samom učenju, važno je ne izostaviti “živo štivo” i pored elektronskih sadržaja, koristiti se udžbenicima, znanstvenim člancima i drugim oblicima sadržaja, koji bi učenike nekoliko minuta ili sati dnevno držali “podalje” od računala, ali su jednako ili čak više vrijedni i poticajni. U vrijeme kada svaki dan izgleda i odvija se na gotovo jednak način, važno je napraviti plan učenja i rada, koji bi pomogao održavanju stvarne percepcije vremena. To može pomoći u tome da učenici, unatoč tome što se čini kako je “vrijeme stalo”, imaju jasan dojam o tome da se bliži kraj školske godine, što nadalje podrazumijeva  polaganje ispita, ocjenjivanje i dr. Također, roditeljska pomoć je važna I neophodna za svladavanje gradiva u uvjetima izolacije i online nastave, ali na roditelje treba gledati samo kao na pomoćnike i ne dopustiti da oni za vas obavljaju posao učenika. “Efekt ljetnog raspusta” moguće je izbjeći ako ispravno percipiramo radnu situaciju u kojoj se učenici nalaze. Iako u svojim domovima, važno je održavati radne navike i redovno učiti. U zdravom tijelu zdrav je duh, a zdrav duh zasigurno ne može dopustiti čovjeku nebrigu o svome tijelu.

Martina Orman-Škoro

Uredništvo zadržava pravo cenzure u slučaju govora mržnje ili nepristojnog i neprikladnog govora.

Anketa

Koji medij najčešće pratite?

Mišljenje

doc. dr. sc. Marko Odak, prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta
Studentski radio Live streaming
KLIKNI I
SLUŠAJ
Konekcija nije uspostavljena
Studentska
televizija
(youtube
channel)
Studentski
prilog
večernjeg
lista