Znanstvenim promišljanjem do boljih rješenja za europski put BIH

neum
Znanstvenim promišljanjem do boljih rješenja za europski put BIH

Treća znanstveno-stručna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem „Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu“ koju pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH organiziraju HAZU BiH, Sveučilište u Mostaru i Rektorski zbor Republike Hrvatske okupila je eminentna imena iz znanstvene i stručne javnosti kroz 44 pristigle teme te više od 400 sudionika.

Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Zoran Tomić kazao je da je smisao ovakvog okupljanja tražiti bolja rješenja za bolji put BiH u euroatlantske i europske integracije. „Ponudili smo kao organizatori platformu za dijalog, kako bi znanstvenici, stručnjaci pa i političari dali svoje viđenje, viziju, a da bi potencijalno politika iz toga mogla izvlačiti nove ideje dizajniranja i političkih i pravnih odluka koje će ovu zemlju činiti jačom, više europskom i boljom za svakog građanina i sve njene narode“, kazao je rektor Tomić na početku skupa „Europski ustav za BiH“.

„Sveučilište u Zagrebu i Rektorski zbor RH smatraju strateškim interesom opstanak Hrvata u BiH te drže da je jedini put za to ulazak u EU. Da bi se to postiglo potrebno je doći do razumijevanja među svim zajednicama na različitim razinama, pa tako i kroz akademsku zajednicu“, naglasio je rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras i dodao kako je organiziranjem Rektorskog foruma u Mostaru i Sveučilište dalo doprinos europskom putu.

Na otvaranju konferencije govorio je i doajen diplomatskog zbora u BiH, apostolski nuncij msgr. Luigi Pezzuto. „U ovoj regiji, zapravo, nije moguće promatrati samo 'građanina' u njegovoj osobnoj individualnosti, bez povezivanja i uvrštavanja u vlastitu etničku skupinu. Drugim riječima, ovdje 'građanin' uvijek treba biti vezan za etničku skupinu kojoj pripada“, upozorio je nuncij Pezzuto.

Zadovoljstvo organizacijom konferencije iskazao je i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH Dragan Čović koji je istaknuo tri stvari na kojima se temelji rad HNS-a. „Jedna je euroatlantski put i tu smo snažni predvodnici. Druga stvar je unutarnja stabilnost, uključujući pravnu, ekonomsku i socijalnu stabilnost, a treće je osigurati da tri konstitutivna naroda kroz svoje legitimne predstavnike mogu ostvariti ova dva prethodna cilja. Paralelno radeći ove tri stvari ova konferencija nam treba pomoći primarno da osiguramo što kvalitetnija rješenja u izbornom zakonodavstvu, da osiguramo legitimnost zastupanja na svim administrativnim razinama, a opet s druge strane da stvorimo ambijent za izmjenu ključnog dokumenta, a to je Ustav BiH, kako bi ubrzali naš euroatlantski put“, istaknuo je Čović.

Prvi koji je nakon uvodnih obraćanja govorio na skupu bio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, ističući znanstveni doprinos iznalaženju rješenja za kvalitetnije ustrojstvo BiH. Premijer Plenković je istaknuo kako Hrvatska želi biti zemlja koja će olakšavati i ubrzavati europski put BiH. „Imamo vlastito iskustvo i želimo da naši napori zajedno s vlastima BiH omoguće što brže reforme, kvalitetno mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo, a da na samitu EU i zemalja jugoistočne Europe koji će se održati u Zagrebu u svibnju iduće godine, za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU, zajednički pokušamo napraviti prijedlog brže institucionalne dinamike u odnosima BiH i EU. U tom procesu naravno da se zalažemo za jednakopravnost Hrvata“, naglasio je premijer u uvodnom izlaganju.

U prvom, općem panelu prof. dr. Saša Mrduljaš govorio je o temi: „Određenje BiH po Ustavu iz 1974. godine i ideja 'Građanske BiH'“ dok se na utjecaj međunarodnog okruženja na instucionalizaciju političkog i pravnog subjektiviteta de facto država u BiH 1992-95. Profesor Ivica Lučić s Instituta za povijest govorio je o stoljeću institucionaliziranog prava na zastupljenost kao temelj načela konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini. Na temelju analiza akademik Davorin Rudolf govorio je o stvaranju novoga svjetskog poretka i kontekstu utjecanja istoga na Bosnu i Hercegovinu. Dr. Dražen Barbarić usmjerava na kanadski model kao jedno od rješenja prema kojem bi se izbjeglo biranje političkih predstavnika drugima u svom izlaganju naslovljenom „U potrazi za preklapajućim konsenzusom: Prevladavanje folklorne paradigme nacionalnih identiteta konceptom 'grupno-diferenciranih prava'“.

Drugi, politološki panel konferencije o raspoloživim i učinkovitim metodama harmonizacije individualnih i grupnih prava nakon stanke otvara prof. dr. Miroslav Tuđman govoreći o (ne)pomirljivosti individualnih ljudskih prava i nacionalnih interesa konstitutivnih naroda u BiH. Milan Sitarski je govorio o modelu izbora Doma naroda Parlamenta FBIH, Doma naroda PS BiH koji ispunjava odluke Ustavnoga suda, a na panelu sudjeluje i Ivan Vukoja koji će govoriti o temi o modelu izbora Predsjedništva BiH koji ispunjava odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. Goran Kutle, asistent na Filozofskom fakultetu govorio je o integraciji kolektivnih identiteta u BiH s političkim vrijednostima EU. „Zašto federalizam, a ne unitarizam“ bila je tema izlaganja prof. dr. Milana Vege. Rezimirajući teme i izlaganja može se govoriti o traženju rješenja za europski Ustav u Bosni i Hercegovini putem vraćanja na ona načela i pravne stečevine unesene u Daytonski mirovni sporazum. 

Uredništvo zadržava pravo cenzure u slučaju govora mržnje ili nepristojnog i neprikladnog govora.

Anketa

Koji medij najčešće pratite?

Mišljenje

prof. dr. sc. Ivica Musić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru
Studentski radio Live streaming
KLIKNI I
SLUŠAJ
Konekcija nije uspostavljena
Studentska
televizija
(youtube
channel)
Studentski
prilog
večernjeg
lista